Ur, bareljef s prikazom Ur-Nina, ←3000.
Ur, zigurat, ←2000.
Ur (Urim), drevni sumerski grad, današnje naselje Tell el-Muaqayyar, sz od Basre, Irak. Slavu duguje podatku iz Biblije, prema kojem je U. rodno mjesto Abrahama (←XVIII. st.). Najstarije naselje iz ←IV. tisućljeća (bakreno doba) uništeno je u poplavi Eufrata za koju se nekada držalo da je istovjetna s općim potopom opisanim u Bibliji. Ranodinastičko razdoblje od ←XXIX. do ←XXIV. st.; u ←XXV. st. gl. grad prve urske dinastije koja je vladala cijelom juž. Mezopotamijom. U ←XXIV. st. pod vlašću Akada. U vrijeme treće dinastije Ura (od ←XXII. do ←XXI. st.) ponovno je gl. grad šire drž. zajednice. Iz tog vremena potječu mnogobrojni spomenici: zigurat, hramovi, svećeničke i kralj. palače i mauzoleji. Nakon toga značenje mu postupno opada, iako do ←VI. st. zadržava samostalnost pod lokalnim dinastijama (Isin, Larsa). Od ←VI. st. pod vlašću Kaldejaca (Novobabilonska država), kada ponovno dobiva na značenju. God. ←539. pada pod perz. vlast. Napušten zbog promjene toka Eufrata potkraj ←IV. st. Otkriven u arheol. istraživanjima 1922–34. (Leonard Wooley).