Ural
Ural, planinski lanac u Rusiji i Kazahstanu, proteže se u duljini od o. 2410 km od Karskoga mora na S do Kaspijskoga jezera na J. Tvori prir. granicu Europe i Azije. Najviši vrh Narodna gora 1894 m, u sjev. dijelu. Širina 60–150 km. Izdignut potkraj paleozoika (hercinska orogeneza; prije 250 mil. g.). U građi prevladavaju kvarc, gabro, škriljevac, gnajs, granit, pješčenjak, vapnenac. Na zap. padinama razvijen krš; brojne špilje i podzemni tokovi. Sred. je dio najniži (do 610 m), najšumovitiji (crnogorica) i rudama najbogatiji (željezo, bakar, platina, azbest, krom, cink, boksit, srebro, zlato, nafta i ugljen). U juž. dijelu bogati pašnjaci. Sred. i juž. dio Urala važno industr. područje. Prvi ga put spominju Arapi u X. st. Potkraj XI. st. Rusi otkrivaju najsjeverniji dio Urala; tek u XVII. st. otkriven je i istražen cijeli Ural.