Utah, zastava
Utah, Salt Lake City
Utah, nacionalni park Arches
Utah, Salt Lake City, Capitol
Utah, Velika zavala
Utah, sav. država (od 1896) na Z SAD-a; 212 816 km2 (11. po površini), 2 427 340 st. (35. po br. st.). U smjeru S–J proteže se u duljini od o. 555 km, a u smjeru I–Z o. 446 km. Na S graniči s Idahom, na SI s Wyomingom, na I s Coloradom, na J s Arizonom, a na Z s Nevadom. Gl. grad Salt Lake City. Većinom planinsko područje; Rocky Mountains, planinski lanac Wasatch, gorje Uinta. Najviši vrh Kings Peak (4123 m; Uinta). Na J se proteže ravnjak Colorado; kanjoni (Bryce, Zion, Gray). Na Z Velika zavala (Great Basin); prir. jezera Great Salt Lake (Veliko slano jezero) i Utah. O. 28% površine prekrivaju šume. Najvažnije rijeke: Colorado (s pritocima Green i San Juan), Snake i Sevier. Poljoprivreda; uzgoj pšenice; stočarstvo (govedo, svinja, ovca). Rudarstvo; ležišta soli, bakra, ugljena, cinka, nafte, potaše, magnezija, olova, urana i dr. Među vodećim proizvođačima zlata i srebra. Prehr., elektron. ind.; proizvodnja strojeva, preciznih instrumenata. Ind. visoke tehnologije. Turizam; nac. parkovi Zion i Bryce Canyon. Skijališta (Provo, Alta, Snowbird i Eden); planinarstvo, lov, ribolov, kampiranje. Brojne obrazovne institucije; prvu školu osnovali doseljeni Mormoni 1847. u Salt Lake Valleyu. Prije dolaska Europljana, Utah su naseljavala indijanska plemena Ute (na I), Gosiute (na SZ), Paiute (na JZ) i Navajo (na JI). Pretpostavlja se da je ekspedicija, predvođena španj. istraživačem Franciscom Vásquezom de Coronadom, stigla na J Utaha o. 1540. U posjedu Španjolske, a poslije i Meksika. James Bridger otkrio je Veliko slano jezero (1824–25). Prvi Mormoni doseljavaju 1847. iz područja sav. država Ohio, Missouri i Illinois, odakle su bili protjerani. Već 1852. bilo ih je o. 15 000. Do 1848. u posjedu Meksika; mirom potpisanim u Guadalupe Hidalgu Utah postaje dio SAD-a.