utoaztečki jezici, potporodica aztečko-tanoanske jezične porodice. U njoj su četiri skupine: aztečka, šošonska, sonorska i južnokalifornijska. Aztečki su jezici nahuatl (nekoliko milijuna govornika, ugl. u sred. državama Meksika), pipil (s izumrlim toltečkim, koji se govorio u Salvadoru, Gvatemali i Hondurasu) i dr. Šošonski su jezici šošonski (shoshone; s komančkim, comanche; 5000, u Oklahomi, Californiji, Nevadi i drugdje), pajute i mono. Sonorski su jezici tarahumara (do 60 000, u Meksiku), pima-papago (18 000, u Arizoni i Meksiku), jaki (yaqui, 15 000, u Arizoni i Meksiku) i dr. Južnokalifornijski su jezici cahuillo, luisenho i dr. Amo pripada i jezik hopi (do 5000, u Arizoni). Tanoanski jezici jesu tina i tova u Novomu Meksiku, teva u Novomu Meksiku i Arizoni, i kajova (kiowa, 2000 govornika) u Oklahomi. Azteci su imali svoje piktografsko pismo od XIV. st. do dolaska Španjolaca, a odonda se, od XVI. st., aztečki piše latinicom.