Velebit
Velebit, najduža planina u Hrvatskoj, pruža se u duljini od 145 km usporedno s Velebitskim kanalom od Senjske drage i Vratnika do gornjeg toka Zrmanje. Između Senjske drage i dubokoga dolinskog usjeka Brušanke pruža se sjeverni, a od Brušanke do gornjega toka Zrmanje južni Velebit. Sastoji se od više nizova bila i grebena međusobno odijeljenih duboko usječenim krškim udolinama. Najviši vrh Vaganski vrh, 1757 m; ostali veći vrhovi: Sveto brdo (1753 m), Babin vrh (1746 m), Veliki Malovan (1708 m). Primorske padine pretežno su građene od vapnenaca i breča jurske i gornjokredne starosti, a kontinentalne (ličke) padine od jurskih vapnenaca, donjokrednih breča i trijaskih i permokarbonskih naslaga. Kontinentalne padine prekrivaju šume bukve, smreke i jele, dok je na primorskima submediteranska vegetacija uništena. Jugozapadnim → podnožjem Velebita prolazi Jadranska magistrala. Pojedine dionice često su zatvorene za promet zbog bure. Među malobrojnim pogodnim prijevojima najveće prometno značenje imaju Vratnik (698 m), preko kojega prelazi važna cesta Karlovac–Senj, Oštarijska vrata (922 m, cesta Gospić–Karlobag) te Prezid (778 m, cesta Zagreb–Zadar). Lokalno prometno značenje imaju prijevoji Oltari i Veliki Alan (viši od 1000 m). Nakon izgradnje autoceste Zagreb–Split (otvorena u lipnju 2005), kroz Velebit je probijeno nekoliko tunela; ispod najstarijega velebitskoga cestovnog prijevoja Mali Alan (1045 m) sagrađen je tunel Sveti Rok (dug 5727 m), uz tunel Malu kapelu (5760 m) najduži u Hrvatskoj. Najstarija naselja razvila su se na primorskim padinama. Jedino veće naselje na obali je Senj. Na kontinentalnoj padini i na samoj planini nema većih naselja; značajnija su tek Krasno, Kuterevo (sklonište za medvjede), Brušane i Baške Oštarije. Na Velebitu rastu endemične biljne vrste: Degenia velebitica i Sibirea croatica. Turizam. Brojne špilje (Cerovačke kraj Gračaca i dr.) i jame (→ Lukina jama, –1392 m, najdublja u Hrvatskoj, Varnjača i dr.). Planinarska Premužićeva staza (duga 65 km, na 1600 m). Planinarski domovi na Velikom Zavižanu (1676 m; najviši u Hrvatskoj) i Visočici (1619 m). Godine 1978. UNESCO je Velebit proglasio svjetskim rezervatom biosfere. Na Velebitu su dva nacionalna parka: → Paklenica (osnovana 1949) i → Sjeverni Velebit (osnovan 1999) te prirodni rezervati → Hajdučki i Rožanski kukovi (1960). Cijeli Velebit proglašen je kao rezervat šumske vegetacije parkom prirode. Na Zavižanu (1594 m) je najviša meteorološka postaja u Hrvatskoj (osnovana 1953).