Veliki koraljni greben
Veliki koraljni greben (engl. Great Barrier Reef), niz koraljnih grebena u Koraljnomu moru (Tihi ocean), ispred sjeveroist. obale Australije, obuhvaća površinu od o. 350 000 km2. Proteže se u duljini od o. 2010 km od rta Sandyja (Queensland) na JI do prolaza Torres na SZ. Od obale udaljen između 16 km (u sjev. dijelu) i 240 km (u juž. dijelu). Širok o. 2 km u sjev. i o. 150 km u juž. dijelu. Između grebena i kopna nalazi se velika laguna, duboka do 50 m, u čijem se središtu, na otoku Heronu, nalazi znanstv.-istraž. biološka postaja. Stanište mnogobrojnih organizama (riba, spužvi, rakova, ptica i dr.). Od 1981. na Uneskovu popisu Zaštićene prir. svj. baštine. Turizam i komerc. ribarstvo potkraj XX. st. počeli su predstavljati veliku opasnost za očuvanje prir. ravnoteže. Brigu o grebenu vodi uprava parka Great Barrier Reef Marine Park (osn. 1975). Europljani (James Cook) su ga prvi istražili 1770. Formiranje započelo u razdoblju miocena (23,7–5,3 mil. god.).