Verona
Verona, glavni grad istoimene provincije (3097 km2, 814 300 st.) u regiji Veneto, na rijeci Adige, 100 km zapadno od Venecije; 262 200 st. Cestovno i željezničko križište (veze sjeverne Italije i srednje Europe preko prijevoja Brenner; veze sjeveroistočne i sjevernozapadne Italije), dvije zračne luke. Industrijsko i trgovačko središte poljoprivrednoga kraja (uzgoj voća, povrća, žitarica, vinove loze); kemijska, farmaceutska, papirna, prehrambena, industrija namještaja, obrade kamena. Međunarodni sajam poljoprivrede i konja (od 1898). Mnoštvo kultulno-povijesnih spomenika (osobito mnogo očuvanih spomenika iz rimskoga razdoblja); iz I. st. datira treći po veličini očuvani rimski amfiteatar (Arena) i Augustovo kazalište (Augusteo); romanička crkva San Zeno Maggiore (V. st.), romaničko-gotička katedrala (XII. st.) s jednom od najstarijih europskih knjižnica, crkve San Lorenzo (XII. st.), Sant’Anastasia (XIII–XV. st.), San Fermo Maggiore (XIV. st.) i dr.; svjetovni spomenici Castelvecchio (XIV. st., danas gradski muzej), Loggia del Consiglio (XV. st.), Palazzo del Comune (XII. st.). Zidine potječu najvećim dijelom iz XVI. st. i u njihovu je sklopu poznata Porta Pallio (XVI. st.) koju je, kao i zidine, sagradio Michele Sanmicheli. Mnoge knjižnice (Capitolare, Comunale) i muzeji; lapidarij Maffeiano (1714). Tragovi naselja iz predrimskoga doba. Od 89. pr. Kr. bila je rimska kolonija; municipij od 49. pr. Kr.; prerasta u razvijeno trgovačko i kulturno središte. U VI. st. bila je glavni grad langobardskoga kralja Alboina; 774. bila je u sastavu države Karla Velikog; za Karolinga je postignula nov gospodarski procvat. Godine 1136. osamostalila se i postala neovisnom republikom; gospodarski i kulturni razvoj za vladavine plemićke obitelji Della Scala odnosno Scaligheri (1262–1387). U vrijeme cara Fridrika Barbarosse pripala je ligi talijanskih gradova (Lombardska liga) koji se odupiru carevoj politici. Godine 1387. zauzeli su je Visconti. Pod mletačkom je vlašću bila od 1405. do 1797, zatim pod Francuzima. Godine 1797. izbio je veliki protufrancuski ustanak (Pasque Veronesi), koji je skršen represivnim mjerama. Godina 1805–14. bila je dio Kraljevine Italije. Nakon pada Napoleona potpala pod austrijsku vlast, izrastavši u snažno vojno uporište. Godine 1866. ušla je u sastav sjedinjene Kraljevine Italije. Mnoštvo dobro očuvanih građevinâ i spomenika iz rimskoga doba i srednjega vijeka, brojne crkve, muzeji, knjižnice i kuće (najpoznatija kuća svjetski poznatih ljubavnika Romea i Julije) s utvrdom-palačom Castelvecchio omeđeni zidinama kao stara jezgra Verone od 2000. na UNESCO-ovu su popisu svjetske kulturne baštine.