Virginia, zastava
Virginia, prirodni most blizu Lexingtona
Virginia, Richmond, Capitol
Virginia, Mount Vernon, kuća G. Washingtona
Virginia, sav. država na SI SAD; 105 587 km2, 7 673 600 st. Proteže se od gorja Appalachian na Z, preko brežuljkastog Piedmonta do obala Atlantskog oceana (zaljev Chesapeake); o. 60% površine prekriveno šumama. Najvažnije rijeke: Potomac (granica s Marylandom), Shenandoah, James, Rappahannock, Roanoke. Ribarstvo, poljoprivreda (mliječno stočarstvo, konjogojstvo, uzgoj žitarica, jabuka, bresaka); kem., duhanska, prehr., tekst., brodograđevna, drvna, elektron. i ind. vozila; razvijen uslužni sektor; turizam (pov. lokaliteti i spomenici, prir. ljepote). Veći gradovi: Virginia Beach, Richmond (gl. grad), Norfolk, Chesapeake, Newport News, Arlington.
Povijest
Počeci kolonizacije V. datiraju u početak XVII. st. i u uskoj su vezi s osnivanjem engl. kolonija London i Plymouth; 1607. osnovan je Jamestown, prvo stalno engl. naselje na tlu Amerike. God. 1624. V. postaje kralj. kolonija; 1693. osnovan je drugi po redu amer. koledž (College of William and Mary). Izrazit je porast stanovništva (trećinu čine crni robovi). Od poč. 1770-ih V. se intenzivnije povezuje s drugim amer. kolonijama; 1776. proglašena je zasebnom neovisnom državom i donesen je prvi ustav, ujedno i prvi ustav sjevernoamer. kolonija. Tijekom rata za neovisnost (1775–83) u V. se 1781. odigrala ključna bitka s Englezima kraj York-towna. Potkraj 1850-ih V. je zahvatio snažan pokret abolicionista predvođenih Johnom Brownom; 1861. V. istupa iz Unije i pristupa državama Juga. Posljedice građ. rata (1861–65) potpuno su uništile gospodarstvo. Novi je ustav donesen 1869, a 1870. država je ponovno primljena u Uniju.