Vorarlberg, pokrajina u zap. Austriji; 2601 km2, 351 565 st. Okružena Bavarskom (Njemačka) na S, Švicarskom i Linhenštajnom na Z i J te pokrajinom Tirol na I. Gl. grad Bregenz. Pretežno planinsko područje, obuhvaća zap. dio Algajskih Alpa; najviši vrh Fluchthorn u Silvrettskim Alpama (3403 m). Gl. rijeke Rajna, Ill, Bregenzer, Ach, Lech i Iller; na S Bodensko jezero. Brojna akumulacijska jezera, najveće jezero Lüner. Brojni ledenjaci. Prosj. siječanjska temp. -3,2–-2,1 °C; prosj. srpanjska temp. 13–17 °C. Prosj. godišnja količina padalina 1100–1900 mm. Šuma do 1900 m visine; iznad toga planinski pašnjaci. Poljoprivreda; uzgoj kukuruza, krumpira, voća, vinogradarstvo, mliječno stočarstvo. Brojne hidroelektrane. Tekst., kem., farmaceutska, metalurška, ind. satova. Bolja prom. povezanost sa susjednim državama nego ostatkom Austrije. Turizam; više zimovališta (Montafon, Parthenen, St. Anton). Stanovništvo govori dijalektom sličnim švic. njem. jeziku. Važ. gradovi: Bregenz, Dornbirn, Bludenz, Hohenems i Feldkirch. U sastavu rim. pokrajine Recije od ←I. st. do V. st. U VI. st. postaje dio Franačke. Poslije rascjepkana na manje grofovije. Od XVI. st. pod habsburškom vlašću; u sastavu Tirola. Samostalnom austr. pokrajinom proglašena 1918.