Wales, dvorac Rhuddlan kraj Denbighshirea
Wales, katedrala u Cardiffu
Wales, dio Ujedinjenoga Kraljevstva Vel. Britanije i Sjev. Irske; zauzima poluotok u jz dijelu otoka Vel. Britanije, uključuje i nekoliko otoka (najveći Anglesey); 20 760 km2, 2 958 876 st. Gl. i najveći grad te vodeća luka Cardiff. U reljefu dominira Kambrijsko pobrđe, koje se proteže u smjeru S–J. Najviši vrh Snowdon, 1085 m. Obala razvedena, brojni zaljevi (najveći Cardigan). Klima oceanska; prosj. temp. u srpnju 16 °C, u siječnju 6 °C. Prosj. godišnja količina padalina ovisi o nadmorskoj visini: o. 760 mm u obalnom dijelu, više od 2500 mm u planinskom području (Snowdon). Gl. r. Dee na S. Najveće prir. jezero Bala. Poljoprivreda na JI, uz obalu. Na brdskim pašnjacima uzgoj stoke i ovaca. Na J bogata ležišta ugljena (antracit, bitumen) i željezne rude bila su važna osnova rane industrijalizacije. Ind. je koncentrirana u juž. dijelu. Proizvodnja aluminija i bijelog lima, automob. dijelova, plastike; petrokem., tekst., elektron. ind. i dr. Brodogradnja (Cardiff). O. 2/3 st. živi u juž. obalnom području. Ostali veći gradovi: Swansea i Newport. Najstariji tragovi naseljenosti datiraju iz doba paleolitika. Rimljani ga osvajaju potkraj I. st. Rim. povlačenjem iz Britanije na cjelokupnom području W. ustrojava se niz malih kraljevstava koja se međusobno bore za prevlast. Takvo je stanje našlo poslije svoj odraz u legendama usredotočenima na kralja Artura. Od sred. V. st. započinje i najezda Anglosasa. Iako u pojedinim trenucima pojedini keltski vladari uspijevaju nametnuti svoju prevlast i pojedinim anglosaskim kraljevstvima, u VIII. st. kralj Mercije Offa potiskuje Velšane u planinski kraj na Z. U prvoj pol. XI. st. Gruffydd ap Llewelyn, knez sjev. velške kneževine Gwynedd, uspijeva ovladati cijelim W. U vrijeme vladanja Llewelyna ap Iorwetha (1194–1240) Gwynedd je najmoćnije kneštvo u W.; poražen 1277. od engl. kralja Eduarda I., prisiljen je priznati engl. vrhovništvo. Posebnim zakonom Eduard I. podvrgnuo je W. engl. kruni, teritorij podijelio na grofovije na čelu s engl. velikašima, a engl. prijestolonasljednik dobio je 1301. naslov princa od Walesa (zadržao se do danas). Nakon više ustanaka, u doba vladanja engl. vladarske kuće Tudor (velškoga podrijetla) obje su se zemlje sjedinile na osnovi tzv. Zakona o uniji (1535. i 1542), čime je W. dobio svoje zastupnike u Engl. parlamentu. U XVI. st. postupno prodire i pokret reformacije. Tijekom XIX. st. juž. područje W. zahvaća jak proces industrijalizacije (velike zalihe ugljena i željeza) i jačanja građ. sloja. Potkraj istog st. utemeljen je pokret velških autonomista koji se zalažu za samoupravu (Home Rule). U W. djeluju Laburistička, Konzervativna, Liberalna i Velška nacionalistička stranka (Plaid Cymru, engl. Welsh Nationalist Party); potonja je 1978. (uz potporu laburista) uspjela pokrenuti parlamentarnu inicijativu za donošenje zasebnog zakona o decentralizaciji vlasti u Vel. Britaniji (Devolution Act). God. 1997, na poticaj brit. predsj. vlade T. Blaira, održan je referendum na kojem se 50,3% glasača izjasnilo za uspostavu autonomne skupštine. God. 1999. održani su prvi izbori za velšku nac. skupštinu.