Wisconsin, zastava
Wisconsin, Madison, Capitol
Wisconsin, sav. država na S sred. dijela SAD-a; 145 436 km2, 5 566 200 st. Ugl. zaravnjen prostor (do 500 m) između jezera Michigan na I i gornjeg toka r. Mississippi na Z. U sjev. i ist. dijelu reljef oblikovan radom ledenjaka; mnogo ledenjačkih jezera (najveće Winnebago); kontinentska klima (osim na obalama jezera); gl. rijeke (Wisconsin, Black, Chippewa, St. Croix) pripadaju porječju Mississippija. U ist. i jugoist. dijelu uz jezero Michigan (oko Milwaukeeja) razvijena strojarska, prehr., papirna, kem., metaloprerađivačka, ind. vozila i želj. opreme; u juž. dijelu razvijena poljoprivreda (žitarice, krmno bilje, krumpir, voće), os. mliječno stočarstvo (vodeća sav. država u proizvodnji mlijeka, sira i maslaca), u sjevernom rijetko naseljenom šumskom području razvijen turizam. Ležišta cinkove i olovne rude, građev. kamena, pijeska i šljunka. Veći gradovi: Milwaukee, Madison (gl. grad), Green Bay, Racine, Kenosha, Superior (luka na istoimenom jezeru).
Povijest
Prije dolaska bijelaca, na području W. razvijene su kulture Indijanaca Hopewellian i Aztalan. God. 1660. osnovana je prva kat. misija. U XVII. i prvoj pol. XVIII. st. dominantna je vlast Francuza; 1763. područje W. pripalo je Britancima. Pariškim mirom 1783. pripao SAD-u; samostalni teritorij postaje 1836. Tijekom 1830-ih učestali su ratovi s Indijancima; 1848. W. je primljen u Uniju kao 30. država.