Wittgenstein, Ludwig, austr. filozof (Beč, 26. IV. 1889 – Cambridge, 29. IV. 1951). Studirajući matematiku upoznaje B. Russella na čiji poticaj u Cambridgeu (1912) započinje svoja logička i filoz. istraživanja. Njegov Tractatus logico-philosophicus objavljen je 1922. i izvršio velik filoz. i širi kult. utjecaj. Pisan u kratkim izrekama, geometrijsko-logičkog poretka paragrafa, Traktat reducirano iznosi namjerno rizične tvrdnje: svijet je slučaj, misao je logička preobrazba činjenica slučaja, značenje iskaza jezična je transformacija elementarnih iskaza u molekularne (složene); znanost izražava logičku strukturu zbilje kao iskaza sa značenjem; u vezi s ostalim (filozofijom i metafizikom): “o čemu se ne može govoriti o tome valja šutjeti”. U samom Traktatu sadržana je, međutim, i njegova kritika: logičke transformacije iskustvenih iskaza, da bi bile valjane, moraju biti tautološke (deduktivne), ali ako su tautološke, ne mogu biti iskustvene, pa ni one ne postižu “značenje”. Tako je posljednja rečenica traktata i njegova unutrašnja drama. Traktat je djelovao i kao knjiž. djelo, simbolizirajući krizu antimetafizičkog svijeta, nakon što je sam dao snažnu kritiku metafizičkih paradigmi totalitarnog svijeta. Tako je utjecaj Traktata značajan i izvan filozofije, u svojevrsnom redukcionizmu u umjetnosti, od njemu suvr. arhitekture i slikarstva do književnosti. U Filozofijskim istraživanjima (objavljeno postumno) W. se otklanja od Traktata te se posvećuje filozofiji jezika, ali je taj interes ostao u sjeni prethodnoga.