Ivan Zapolja
Zapolja, Ivan (mađarski: János Szapolyai/Zápolya), hrvatsko-ugarski kralj (Szepesvár, danas Spišský hrad, Slovačka, 2. II. 1487 – Szászsebes, danas Sebes, Rumunjska, 22. VII. 1540). Odvjetak velikaške obitelji, erdeljski knez
od 1511. Godine 1514. sudjelovao u gušenju ustanka → G. Dózse. Nakon pogibije → Ludovika II. Jagelovića na Mohaču, postaje izravan suparnik → Ferdinandu I. Habsburgovcu za položaj hrvatsko-ugarskoga kralja. Uz Zapolju je pristala većina ugarskog i slavonskog plemstva i 11. XI. 1526. okrunjen je za ugarskoga kralja u Stolnom Biogradu, a slavonski sabor izabrao ga je za kralja 6. I. 1527. u Dubravi kraj Vrbovca. Zapoljin vladarski naslov priznale su i Poljska, Francuska i Venecija. U ljeto 1527. Ferdinand je upao u Ugarsku, zauzeo Budim i u rujnu porazio Zapolju kraj Tokaja. Pogibijom → Krste Frankapana Zapolja je izgubio jednoga od vodećih saveznika u Hrvatskoj te bježi u Poljsku, a slavonsko i ugarsko plemstvo tada priznaje Ferdinanda za kralja. Uz pomoć Osmanlija Zapolja se vraća u Ugarsku i 1529. učvršćuje u Budimu. Obnovljeni građanski rat potom je trajao u Hrvatskoj do primirja u jesen 1530, a u Ugarskoj do mira u Velikom Varadinu 24. II. 1538. Ferdinand je Zapolji priznao kraljevski naslov i samostalnost u dijelu Ugarske koji je Zapolja nadzirao (s tim da nakon njegove smrti taj dio pripadne Habsburgovcima), a Zapolja se odrekao naslova kralja Slavonije i Hrvatske s Dalmacijom.
od 1511. Godine 1514. sudjelovao u gušenju ustanka → G. Dózse. Nakon pogibije → Ludovika II. Jagelovića na Mohaču, postaje izravan suparnik → Ferdinandu I. Habsburgovcu za položaj hrvatsko-ugarskoga kralja. Uz Zapolju je pristala većina ugarskog i slavonskog plemstva i 11. XI. 1526. okrunjen je za ugarskoga kralja u Stolnom Biogradu, a slavonski sabor izabrao ga je za kralja 6. I. 1527. u Dubravi kraj Vrbovca. Zapoljin vladarski naslov priznale su i Poljska, Francuska i Venecija. U ljeto 1527. Ferdinand je upao u Ugarsku, zauzeo Budim i u rujnu porazio Zapolju kraj Tokaja. Pogibijom → Krste Frankapana Zapolja je izgubio jednoga od vodećih saveznika u Hrvatskoj te bježi u Poljsku, a slavonsko i ugarsko plemstvo tada priznaje Ferdinanda za kralja. Uz pomoć Osmanlija Zapolja se vraća u Ugarsku i 1529. učvršćuje u Budimu. Obnovljeni građanski rat potom je trajao u Hrvatskoj do primirja u jesen 1530, a u Ugarskoj do mira u Velikom Varadinu 24. II. 1538. Ferdinand je Zapolji priznao kraljevski naslov i samostalnost u dijelu Ugarske koji je Zapolja nadzirao (s tim da nakon njegove smrti taj dio pripadne Habsburgovcima), a Zapolja se odrekao naslova kralja Slavonije i Hrvatske s Dalmacijom.