zagonetka, zakučasto, nejasno ili dvosmisleno, često duhovito opisano pitanje (zagonetljaj), na koje treba dati nedvosmisleni odgovor (odgonetljaj). Z. su najprije imale magijsko-kultno značenje, a zatim su se pojavile u usmenoj i pisanoj književnosti svih naroda (u Bibliji starožid. z., u Rgvedi staroindij. z.; u hrv. književnosti npr. kod Hektorovića, Držića, Frankapana, os. u usmenoj književnosti). Osim zabavne, mogu imati i obrednu (npr. u svadbenim običajima) ili inicijacijsku funkciju (pri stupanju u bratovštinu i sl.). Vrste: 1. misaona, kad je rješenje opisano slikovitom primjenom, očitim protuslovljem i sl. 2. z. riječima (logogrif), kad je potrebno premještati slova ili slogove (anagram), mijenjati ih ili ispuštati. 3. brojčana (aritmogrif), kad je u riječima skriven mat. zadatak. 4. slikovna, kad rješenje treba tražiti na osnovi crteža ili slike (rebus). 5. križaljka, tabela s okvirićima u koje treba upisati slova ili slogove tako da se u vodoravnim i okomitim redovima dobiju riječi koje su rješenja zadanih pitanja; i druge graf. zagonetke.