Zambija


Službeni naziv: Republika Zambija, Republic of Zambia
Površina: 752 614 km2
Stanovništvo (procj. 2007): 11 486 800 st. (15 st./km2); 40% gradsko
Glavni grad Lusaka, 1 346 500 st. (procj. 2007), metropolitansko područje 2 389 600 st. (procj. 2007)
Upravna podjela 9 provincija
Službeni jezik engleski
Valuta zambijska kvača (ZMK) = 100 ngwee
Zambija, država na S juž. dijela Afrike, graniči s DR Kongom na S, Tanzanijom na SI, Malavijem na I, Mozambikom na JI, Zimbabveom na J, Namibijom na JZ i Angolom na Z; nema izlaza na more.
Prirodna obilježja

rijeka Luangwa

Viktorijini slapovi

Lusaka
U reljefu Z. prevladavaju prostrane visoravni na 900–1500 m, nad kojima se izdižu osamljeni vrhovi. U visoravni su urezane široke i plitke doline r. Zambezi i njegovih pritoka. Nadmorska se visina prema JZ vrlo polagano snizuje (najniža točka na Zambeziju, 329 m). U sred. dijelu zemlje na površini se nalaze stare metamorfne stijene Afr. štita s bogatim naslagama obojenih metala, os. bakra (tzv. Bakreni pojas, engl. Copperbelt). U zap. i jugozap. dijelu prekrivaju ih paleozojski pješčenjaci i mlađi nanosi na dnu Kalaharijske zavale. Ist. je dio, zbog geološki recentnih tektonskih pokreta, raščlanjen. U smjeru JZ–SI proteže se 50–150 km širok tektonski jarak, zap. krak Istočnoafr. tektonskoga jarka kojim teče Luangwa. Z od njega izdiže se gorje Muchinga (1788 m), a sz, uz malavijsku granicu, visoravan Nyiaka (najviši vrh Z. Mafinga Hills, 2301 m). Sz od Muchinge nalaze se tektonske zavale s jezerima Bangweulu i Mweru (pripadaju porječju Konga). Iako se Z. nalazi u trop. pojasu, njezinu klimu znatno modificira nadmorska visina. Klima je savanska, s kišnim razdobljem od studenoga do ožujka ili travnja. Količina oborina povećava se od JI (500–700 mm) prema SZ i S (do 1500 mm). Sr. mjesečne srpanjske temp. (najhladniji mjesec) iznose o. 16 °C, a u listopadu (najtopliji mjesec) o. 24 °C. Veći dio Z. pripada porječju Zambezija (3540 km, porječje 1,3 mil. km2) koji izvire u sjeverozap. dijelu Z., teče kroz Angolu, zatim zapadom Z. te granicom sa Zimbabveom. Na mjestu na kojem rijeka presijeca naslage otpornih bazaltnih stijena nastali su Viktorijini slapovi (visoki 108 m). Nizvodno od slapova rijeka teče kroz kanjon u kojem je 1959. izgrađena hidroelektrana Kariba, ispred koje je nastalo 280 km dugo jezero Kariba (5200 km2, 160 mlrd. m3). Lijevi pritoci Zambezija teku širokim dolinama, u kojima se mjestimice nalaze prostrane močvare i plitka jezera; najveći su pritoci Kafue (960 km) i Luangwa (800 km). Sjeveroist. dio Z. pripada slijevu r. Luapule (560 km), desnog pritoka Konga. Veća prir. jezera nalaze se na SZ i S: Bangweulu (4500–10 000 km2), Mweru (4920 km2), a Zambiji pripada i krajnji juž. dio jezera Tanganjike. Prir. vegetacija većeg dijela Z. je svijetla savanska šuma (miombo). U poplavnim nizinama na dnu dolina javlja se savana. Uz jezera Mweru i Bangweulu nalaze se prostrane močvare obrasle papirusom. Šume prekrivaju o. 43% površine. Gotovo 10% površine Z. zaštićena su područja šumskih rezervata, a prije svega karakteristična afr. fauna zaštićena je u 19 NP i 34 životinjska rezervata (ukupno više od 1/3 površine Z.).
Stanovništvo

seoska arhitektura
Stanovništvo Z. čini više od 80 bantuskih naroda, ali kult. i jezične razlike nisu velike, a među narodima nema većih neprijateljstava. Najveće su skupine Bembi na S (40%), na I Malavijci, koji s Čevijima čine 20%, na J Tongi (15%) i na krajnjem JZ Lozi (9%); o. 2% čine Europljani i Azijati (ugl. Indijci koji su trgovci u gradovima). Služb. jezik engleski (škole, uprava), uz koji se govori još 80 jezika i dijalekata od kojih su najzastupljeniji bamba, kaonda, lozi, lunda, luvale, njandža i tonga. Z. je velikim dijelom rijetko naseljena država (prosj. naseljenost 15 st./km2). Većina st. živi u Bakrenom pojasu na S i uz želj. prugu Ndola–Lusaka–Maramba (Livingstone), gdje se nalaze i gotovo svi veći gradovi. Snažne su unutar. migracije prema gradovima, os. Lusaki. Veći gradovi (procj. 2007): Lusaka (1 346 500 st., metropolitansko područje 2 389 600 st.), Kitwe (415 700, m. p. 938 000), Ndola (401 500, m. p. 660 600), Kabwe (193 100), Chingola (148 500), Mufulira (119 300), Maramba (Livingstone, 113 900), Luanshya (112 000). Broj stanovnika vrlo se brzo povećava (o. 3% godišnje; 1980. g. 5,6 mil.; 2000. g. 9,8 mil.; procj. 2007. g. 11,4 mil.) zahvaljujući visokoj stopi prir. prirasta od 19‰, koja je posljedica izrazito visokih stopa rodnosti (40‰); stopa fertiliteta (broj rođene djece koje rodi jedna žena) je 5,3‰. Stope smrtnosti su se u posljednjih 20 g. izrazito povećale (1985: 14‰) te iznose visokih 21‰, kao i stope smrtnosti dojenčadi koje su ekstremne (100‰). Posljedica je to prije svega AIDS-a, koji je poprimio razmjere epidemije: 2003. g. 89 000 umrlih i 920 000 registriranih oboljelih (o. 16% odraslog st.). Zambijsko je društvo izrazito mlado, mlađih od 15 g. ima više od 45%, dok je starijih od 65 g. malo više od 2%. Očekivano trajanje života izrazito niskih 38 g., prije svega zbog bolesti (AIDS, mjestimice malarija, kuga, bakterijske infekcije). Prema vjeroispovijesti prevladavaju kršćani – rimokatolici (27%) i protestanti (23%), dok je o. 27% pripadnika tradic. vjerovanja, o. 8% neovisnih afr. crkava, dok su ostali hindusi, muslimani i dr. Stupanj pismenosti o. 80% (za žene o. 75%).
Gospodarstvo

skela na rijeci Zambezi
Gospodarstvo Z. u velikoj mjeri ovisi o rudarstvu i obojenoj metalurgiji, ponajprije rudnicima bakra kao gl. izvoznog proizvoda, čija cijena na svj. tržištu umnogome regulira ukupne gosp. prilike. U prvom desetljeću nakon osamostaljenja 1964. cijene bakra na svj. tržištu bile su visoke i to je bilo vrijeme gosp. uzleta. Velikim povećanjem cijena nafte (I. naftni šok) 1973, nakon kojega je uslijedio velik pad cijena bakra na svj. tržištu 1975, gospodarstvo je zaronilo u duboku krizu te je sred. 1980-ih Z. bila jedna od razmjerno najzaduženijih zemalja svijeta. Nakon krize poduzete su gosp. reforme koje trebaju razviti druge gosp. grane kako bi se smanjila ovisnost o bakru kroz privatizaciju, liberalizaciju ekonomije i poticanje stranih ulaganja. Lošoj gosp. slici pridonijelo je i nekoliko sušnih godina potkraj XX. st. Posljednjih nekoliko godina cijene bakra na svj. tržištu rastu, a otvoreno je i nekoliko novih rudnika što pridonosi polaganu gosp. rastu. Najveća je opasnost za gospodarstvo Z. iscrpljivanje zaliha bakrene rude (predviđa se za 5 g.). I dalje su veliki problemi siromaštvo, veliki javni dug (2/3 vrijednosti BNP-a) i velika ovisnost poljoprivrede o vremenskim uvjetima (natapa se samo o. 1600 km2 ili o. 3% poljoprivr. površina). Najvažnije djelatnosti ostaju rudarstvo (10% zaposlenih, 10% BNP-a, više od 60% vrijednosti izvoza) i ind. (36% BNP). Većina st. bavi se samoopskrbnom poljoprivredom (70% radne snage, 20% BNP-a). Za prehranu je najvažniji uzgoj kukuruza (866 000 t), zatim manioke, kasave, slatkoga krumpira (67 000 t), pšenice (136 000 t), prosa, sirka i kikirikija, uz koje se uzgajaju i pamuk (za domaće potrebe), šećerna trska (2,17 mil. t) i suncokret. Stočarstvo je važno za prehranu st. (govedarstvo, peradarstvo, kozarstvo), no ugroženo je zaraznim bolestima (na S muha ce-ce). Razvijeno je slatkovodno ribarstvo (na jezerima i rijekama) za domaću prehranu. Rudarstvo je najrazvijenije u Bakrenom pojasu (komerc. rudarstvo razvija se od 1920-ih) na S, nastavlja se iz pokrajine Shabe (DR Kongo); ondje se nalaze ležišta bakrene rude (435 000 t, 10. u svijetu) sa znatnim sadržajem kobalta (5500 t, 3. u svijetu s 10% proizvodnje), selena (10 t), zlata (170 kg), srebra i dr. Z. ima i zalihe kamenog ugljena (150 000 t, rudnik Maamba), berilija (7 t) i dragoga kamenja (smaragd, akvamarin, ametist, turmalin). Gotovo svu el. energiju dobiva iz hidroelektrana (na Zambeziju i Kafueu). Od industr. grana najznačajnija je obojena metalurgija u Bakrenom pojasu (445 600 t bakra, 12. u svijetu; talionice bakra), slijede prehr. (šećerane, uljare, bezalkoholna pića), kem. (tvornice eksploziva i glicerola, mineralnih gnojiva), tekst., duhanska, kovinska ind. (bicikli, teretna vozila). Sva ind. nalazi se u Bakrenom pojasu i uz želj. prugu Ndola–Lusaka–Maramba. Turist. promet je u porastu; 2004. g. 515 000 stranih turista, sa zaradom od 161 mil. USD. Izvoz bakra i kobalta pokriva gotovo 2/3 vrijednosti izvoza; najznačajniji izvozni partneri: Švicarska (25%), Južnoafr. Republika (10%), Tajland (10%), Kina (10%), Italija, DR Kongo i Tanzanija. Z. najviše uvozi strojeve, prom. opremu, naftu i naftne prerađevine, većinom iz Južnoafr. Republike (50%), slijede Zimbabve (5%), UAE, Kina i dr.
BNP (2006): 5,8 mlrd. USD
Udio BNP-a po sektorima (2006): poljoprivreda 20%, industrija 46%, usluge 34%
Udio zaposlenih po sektorima (2006): poljoprivreda 70%, industrija 20%, usluge 10%
Nezaposlenih (procj. 2006): o. 50%
Inflacija (2006): 8,8%
Realan rast gospodarstva (2006): 5,8%
Uvoz (2006): 3,1 mlrd. USD
Izvoz (2006): 3,9 mlrd. USD
Povijest
Arheol. tragovi (stariji od 100 000 g.) pretpov. čovjeka (Homo sapiens rhodesiensis) nađeni su na arheol. lokalitetima kraj Broken Hilla (današnji Kabwe). Moderni ljudi (Homo sapiens sapiens) javljaju se u Z već prije 20 000 g. Starosjedilačke narode Bušmane i Hotentote potisnuli su u XVII. st. novodoseljeni bantuski narodi. U XVIII. st. plemena Barotse ustrojila su drž. zajednicu (Barotseland) na području gornjeg Zambezija; s od njih istodobno su ustrojena kraljevstva Bemba, Lunda, Chewa i Lozi. Tijekom prve pol. XIX. st. useljavaju se u pogranično područje prema Malaviju Zulu-plemena Ngoni koja pokoravaju domaće žiteljstvo i ustrojavaju svoju državu. Prvi Europljanin u Z. bio je Portugalac M. Lacerda (1798); prvo znanstv.-istraž. putovanje izvršio je na području Barotselanda D. Livingstone (1853). Kad je Južnoafr. kompanija dobila od vladara Barotselanda trg. i prerađivačke koncesije, Vel. Britanija proglasila je nad tim područjem (sjeverozap. Rodezija) svoj protektorat. God. 1890–91. Vel. Britanija i Portugal sklopili su sporazum o razgraničenju kolon. stečevina. Istodobno su Britanci osigurali svoj utjecaj na području sjeveroist. Rodezije, koju su potpuno pokorili tek nakon svladavanja otpora Ngonija (1897). Oba područja koja je nadzirala Južnoafr. kompanija sjedinjena su pod nazivom Sjev. Rodezija; 1924. potonji protektorat dolazi pod izravnu brit. upravu kao krunska kolonija. Borba za neovisnost jača nakon 1945. God. 1948. kolon. uprava imenovala je prve afr. stanovnike u Zakonodavno vijeće. Iste god. utemeljena je prva polit. stranka koju su činili Afrikanci, Afr. nac. kongres, ANC, na čelu s H. Nkumbulom. Kad su bijelci kolonijalisti iz sjev. Rodezije (Zambija), Malavija (Njasa) i Juž. Rodezije (Zimbabve) ustrojili Federaciju Rodezija i Njasa (1953–63), izbija velik otpor među domaćim žiteljstvom, a radikalniji dio ANC-a 1959. istupa iz stranke i pod vodstvom K. Kaunde osniva Afr. nac. kongres Zambije, ZANC, koji je vlada smjesta stavila izvan zakona. Iste god. utemeljena je Ujedinjena nac. stranka nezavisnosti, UNIP, na čelu s Kaundom. Na izborima za Zakonodavno vijeće 1962. UNIP osvaja 13 zastupničkih mjesta, a ANC 7; tada su prvi put afr. stranke u parlamentu osvojile većinu i sastavile većinsku vladu. God. 1964. Sjev. Rodezija postaje samoupravno područje Vel. Britanije. Na parlamentarnim izborima 1964. pobjeđuje UNIP, a 24. X. 1964. Sjev. Rodezija proglašava neovisnost; predsj. republike postaje Kaunda, a zemlja uzima naziv Zambija (prema imenu r. Zambezi). God. 1968. Kaunda je ponovno izabran za predsj. države, a UNIP ostaje strankom na vlasti. God. 1972. u Z. je uveden jednostranački sustav, ostaci ANC-a pripojeni su UNIP-u. Tijekom tih god. zemlju prate veliki gosp. problemi, izazvani i ustrojem rasističke vlade u Juž. Rodeziji. God. 1975, izgradnjom želj. pruge, Z. dobiva izlaz na more preko Tanzanije, čime je smanjena njezina gosp. ovisnost o Rodeziji; tijekom cijelog ovog razdoblja Z. podržava oslobodilački pokret u Juž. Rodeziji. Gosp. prilike u zemlji ipak se time nisu bitnije poboljšale te su opća neimaština žiteljstva, nezaposlenost i nezadovoljstvo cijenama hrane doveli do nemira 1976. i uvođenja izvanrednog stanja; 1980. otkriven je i pokušaj drž. udara u kojem su sudjelovali poglavito pripadnici naroda Bemba, tradic. protivnici predsj. Kaunde. Sukob između vladajuće stranke UNIP-a i sindikata zaoštrio se 1980-ih i doveo do uhićenja sindikalnih čelnika. God. 1983. Kaunda ponovno osvaja najviše glasova na predsjedničkim izborima; istodobno preuzima i vođenje ministarstva industrije. Nemiri i štrajkovi zbog gosp. krize i korupcije izbijaju 1984. i 1986. God. 1990. nemiri dostižu vrhunac, a 1991. na novim višestranačkim izborima za predsj. je izabran Frederick Chiluba (ponovno izabran 1996). Tijekom 1990-ih unutar. situaciju karakterizira daljnji pad životnog standarda (ponajprije zbog pada cijena bakra na svj. tržištu) te porast broja zaraženih od AIDS-a. Kad je Chiluba u svibnju 2001. odustao od promjene ustava koja bi mu omogućila da se i treći put kandidira za predsjednika, za njegova je nasljednika na izborima u prosincu 2001. izabran Levy Mwanawasa, čiju vladavinu obilježava borba protiv korupcije.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: