zbor 1. glazb Veća skupina pjevača koji zajedno (jednoglasno ili višeglasno) izvode posebnu vrstu vokalnih skladbi. Prema vrsti glasova dijeli se na dječji, ženski, muški i mješoviti. Zborno je pjevanje prisutno u svim oblicima i stupnjevima glazb. kulture od prapovijesti do danas, podjednako u folkl. i umj. glazbi. Do kasnoga sr. vijeka zborsko je pjevanje vezano uz crkvu, u renesansno doba zborovi postaju dio glazb. zbivanja svjetovnog značaja. Novu ulogu, koja je utjecala i na građu skladbi, z. je dobio u baroknim operama, oratorijima i kantatama. Prosvjetiteljske ideje i romantizam pjevačke su zborove učinili nositeljima umj. izraza kolektiva, u XIX. st. jedan su od čimbenika demokratizacije glazbe omogućavajući sudjelovanje u glazb. zbivanjima građ. sloju društva i kroz zborske skladbe buđenje i promicanje nac., a potkraj XIX. st. i soc. svijesti širih društv. struktura. Unatrag stotinjak godina pjevački su zborovi postali jedan od nositelja amaterskog bavljenja glazbom, njihov je broj poprimio široke razmjere, a za njihove se potrebe trajno i intenzivno stvaraju raznovrsne i raznolike skladbe, pa su pjevački zborovi nedjeljivi i važni poticatelji glazb. stvaralaštva i čimbenici glazb. kulture. 2. Skup većeg broja ljudi, okupljanje mnoštva na jednomu mjestu; sastanak većeg broja sudionika. Sazivanje, okupljanje i postrojavanje, os. u vojsci. 3. Zasjedanje, vijećanje radi dogovora. 4. Kolektiv, vijeće, kolegij od više članova, npr. nar. z., z. birača, kardinalski z., diplomatski z., liječnički z., učiteljski z. itd.