Zemlja
Zemlja, po udaljenosti od Sunca treći planet Sunčeva sustava, nalazi se između Venere i Marsa. Najveći od četiriju unutar. planeta. Oko Sunca kao žarišta elipse kreće se po eliptičnoj stazi ekscentriciteta 0,0167 sr. brzinom od 29,76 km/s na sr. udaljenosti od 149,698 mil. km (što je jednako 1 aj – astronomska jedinica, engl. AU – astronomical unit). Oko Sunca se okrene za 365,3 dana (365 dana, 6 sati, 9 minuta i 54 sekunde /siderička ili zvjezdana godina/). Oko svoje osi (polarne osi) okrene se za 23 sata, 56 minuta i 4 sekunde (zvjezdani dan), a os rotacije joj je nagnuta prema ravnini ekliptike za 66°33’. Os rotacije i os ekliptike (kao i ekvatorska i ekliptička ravnina) sijeku se pod kutom od 23°27’. Sjecišta ravnine ekliptike i ekvatorske ravnine zovu se ekvinocijske točke (proljetna i jesenska) kada su duljina dana i noći jednake. Dok za obilazak po ekliptici Zemlji treba jedna siderička godina, za ponovni dolazak u proljetnu točku (koja se pomakne ususret Zemlji) treba 365 dana 5 sati i 49 minuta (trop. godina), dakle 20 minuta manje. Rotacijska brzina na ekvatoru joj iznosi 465,1 km/s. Zbog rotacije oko svoje osi, sploštena je na polovima i sploštenost iznosi 1:297. Oblik Zemlje sličan je rotacijskom elipsoidu kojemu je ekvatorski polumjer 6378,39 km, a polarni 6356,91 km. Opseg ekvatora je 40 076,594 km, opseg meridijanskoga kruga 40 009,153 km, površina 510 100 933 km2 (kopno o. 150 000 000 km2 ili 29,2%, a more s unutar. vodama o. 361 000 000 km2 ili 70,8%), volumen 1083 mlrd. km3. Gustoća o. 5,52 gcm-3. Površina Zemlje je nepravilna. Najveća visina iznad razine mora iznosi 8872 m (Mt. Everest), a najveća dubina 11 034 m (u Tihom oceanu). Pravi oblik Zemlje zapravo je geoid (to je prvi pretpostavio R. Bošković), tj. nepravilni elipsoid udubljen i izbočen na nekim mjestima. Prosj. temp. na površini je o. 15 °C. Akceleracija sile teže se mijenja, a na zemljopisnoj širini od 45° iznosi 9,81 ms-2. Brzina odvajanja (oslobađanja od gravitacije) je 11,2 km/s. Zemlja ima jedan prir. satelit (Mjesec). Starost Zemlje procjenjuje se na 4,6 mlrd. godina, a život na njoj počeo je prije 3,5 do 4 mlrd. godina. Kao i mnoga druga astron. tijela, tako i Zemlja ima magn. polje. Magn. se polovi ne poklapaju sa Zemljinim polovima. Oni se pomiču tako da se polaritet Zemlje promijeni svakih 10 000 godina (sjev. magn. pol postaje juž. i obrnuto). Donedavno se mislilo da su kontinenti i oceani stabilni, ali se otkrilo da se pomiču (tektonika ploča). Dno oceanske ploče se širi i podvlači pod kontinente. Zemlja se sastoji od unutar. i vanj. koncentričnih slojeva. Unutar. slojevi su kora koja dopire do 32 km ispod površine (litosfera) i sastoji se pretežito od silicija i aluminija (sial). Ispod litosfere je plašt koji se oštro odvaja od kore (Mohorovičićev diskontinuitet), dopire o. 2900 km ispod kore i sastoji se pretežito od silikatnih stijena. Jezgra polumjera o. 3500 km građena je od unutar. čvrste jezgre i vanj. tekuće jezgre, sastoji se od teških metala, a temperatura joj je o. 6400 K. Vanj. sfere su hidrosfera, koja obuhvaća sve vode na Zemlji, biosfera (org. svijet na površini i u dubini mora) i atmosfera (cjelokupni zračni ovoj). Cjelokupno kopno dijeli se na kontinente (Europa, Azija, Afrika, Sjev. i Juž. Amerika, Australija s Oceanijom, Antarktika). Morsku površinu čine mora i oceani (Tihi – 50% morske površine, Atlantski – 29%, Indijski – 21%). Atmosfera se sastoji od dušika (78%), kisika (21%) te u vrlo malom postotku ugljičnog dioksida, argona i drugih elemenata. Dijeli se na nekoliko slojeva: troposferu (7–28 km), stratosferu (do 50 km), ionosferu (50–400 km) i egzosferu (iznad 400 km). Geol. povijest Zemlje dijeli se na ere arhaik (počela prije 3 mlrd. godina), eozoik (prije 1,2 mlrd. g.), paleozoik (prije 550 mil. g.) s geol. formacijama: kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm, mezozoik (prije 180 mil. g.) s formacijama trijas, jura, kreda. Posljednja je era kenozoik (prije 60 mil. g. koji se dijeli na tercijar i kvartar.