Aja Sofija, Carigrad
Aja Sofija (grčki: Hagía Sophía božanska mudrost), bizantska bazilika u Carigradu, jedno od najsmjelijih arhitektonskih ostvarenja. Izgradnja započela 532. za cara Justinijana; graditelji Antemije iz Trala i Izidor iz Mileta. Nakon potresa 558. urušila se glavna kupola, novu, 7 m višu, sagradio Izidor Mlađi. Pretvorena u džamiju; dograđeni minareti, danas muzej. Aja Sofija ima kupolu promjera 32 m, visine 54 m, koja ne narušava osnovni raspored longitudinalne bazilike, glavni teret goleme kupole nose četiri luka koji se dižu na četiri pilastra. Unutrašnjost je četvrtasta tlocrta, podijeljena s dva reda stupova na tri broda, srednji je širi (završava apsidom) od bočnih (nad kojima su galerije). Unutrašnjost je urešena mozaicima u raznobojnome mramoru, a većina je sačuvanih iz XI. stoljeća.