živčani sustav, skup organa životinja i čovjeka koji reguliraju sve funkcije organizma usklađujućih ih međusobno i s podražajima iz okoline. Postoji i kod najprimitivnijih organizama (poput spužvi i žarnjaka) gdje govorimo o mrežastom ž. s. Odvedeniji beskralježnjaci imaju živčane stanice spojene u ganglije koji su međusobno povezani živčanim vrpcama. Gangliji kolutićavaca ponavljaju se u svakome kolutiću te govorimo o ljestvičastom ž. s. Kod člankonožaca prednji dio ž. s. udružuje se u mozak koji je građen od protocerebruma, deutocerebruma i tritocerebruma. Složenost ž. s. beskralježnjaka povezana je s načinom života i brojem osjetila. Među najodvedenijim je ž. s. hobotnice. Ž. s. beskralježnjaka smješten je s trbušne strane životinje. Ž. s. kralježnjaka dijeli se na središnji i periferni. Središnji se sastoji od prednjega mozga (telencephalon), međumozga (diencephalon), srednjega mozga (mesencephalon), primozga (myelencephalon), produljene moždine (medulla oblongata), stražnjega mozga (metencephalon) i maloga mozga (cerebellum). Pojedini dijelovi mozga nisu jednako razvijeni kod svih skupina kralježnjaka, što ovisi o njihovu stupnju razvoja te o osjetilima koja koriste. Što je vrsta odvedenija, to ima veći mozak, kako po volumenu, tako i po površini koja se povećava nabiranjem. Mozak zatvara i štiti lubanja koja je građena od hrskavice ili kosti. U sred. ž. s. ubraja se i kralježnična moždina (medulla spinalis) koja je zatvorena u leđnomoždinskoj cijevi građenoj od gornjih lukova kralježnice. Periferni ž. s. obuhvaća živce koji izlaze iz mozga i kralježnične moždine (cerebralne i spinalne). Dijele se na osjetilne i motoričke. Osjetilni idu od osjetila i provode podražaje u sred. ž. s., a motorički idu od sred. ž. s. do mišića. Ž. s. građen je od stanica neurona koje se sastoje od tijela s jezgrom te kratkih nastavaka (dendriti) i jednoga dugog nastavka (neurit, akson). Aksoni živčanih stanica cerebrospinalnoga ž. s. omotani su bijelom izolacijskom mijelinskom ovojnicom. U perifernim živcima preko nje dolazi još Schwannova ovojnica. Više neurona omotanih vezivnom ovojnicom, perineurijem, formiraju živac. Autonomni (vegetativni) ž. s. regulira rad unutar. organa (disanje, izlučivanje, probavu i sl.) te je razmjerno neovisan o sred. ž. s. Njegov je rad u osnovi refleksan. Anatomski i fiziološki u njemu se razlikuju parasimpatički i simpatički dio. Oni imaju antagonističko djelovanje.