Bejrut
Bejrut (arapski: Bayrut), glavni i najveći grad, te glavna luka Libanona; 1 500 000 stanovnika. Smješten u srednjem dijelu sredozemne obale, na dva brežuljka koji se nastavljaju u mali poluotok trokutasta oblika. Do izbijanja građanskog rata (1975) jedan od najvažnijih i najnaprednijih gradova na Bliskom istoku, kulturno, obrazovno, financijsko i prometno središte; četiri sveučilišta (Libanonsko, Arapsko, Američko i Francusko), akademija znanosti, muzeji, biblioteke, izdavaštvo; mnoge banke i druge financijske ustanove; cestovno i željezničko čvorište (pruga do Damaska izgrađena 1895), međunarodni aerodrom, najprometniji u regiji, lučke funkcije za šire zaleđe (Sirija i Jordan) s velikim skladištima za žitarice i dr., razvijena raznovrsna industrija; turizam. Teško stradao u građanskom ratu iz kojega je izašao podijeljen “zelenom linijom” na istočni – kršćanski, i zapadni – muslimanski dio. Velikim dijelom razrušen, a gospodarstvo uništeno. Drevno feničko naselje; spominje se od ←XV. stoljeća; poslije pod vlašću Egipta. Za rimske vlasti vojna kolonija Berytus; 633. osvajaju ga Arapi, 1100. zauzimaju ga križari; potom se nad njime često mijenja vlast; Turci ga konačno osvajaju 1763. Godine 1830–31. zauzele su ga egipatske postrojbe Mohammeda Alija; 1840. ponovno u turskoj vlasti. U listopadu 1918. Bejrut osvajaju britanske i arapske postrojbe, a 1920. postaje glavni grad Libanona pod francuskim mandatom. Tijekom II. svjetskog rata zauzimaju ga Britanci i snage Slobodne Francuske. U Bejrutu je 26. XI. 1941. proglašena neovisnost Libanona, ali su se francuske postrojbe povukle tek 1946.