Telašćica
Park prirode Telašćica, park prirode, smješten u istoimenoj uvali na jugoistočnom dijelu → Dugog otoka te akvatoriju kojega sačinjavaju brojni otoci, otočići i hridi: skupine Garmenjak (Mali i Veli), Sestrica (Mala i Vela) i Buč (Mali i Veli), Aba (Gornja, Mala i Aba), Katina te hridi Taljurić i Katinica. U uvali Telašćica: Školj (Gornji /Burnji/ i Donji), Farfarikulac, Galiola, Korotan, te hridi Školjić i Gozdenjak; Zadarska županija. Ime je dobila po srednjovjekovnoj staroj riječi Ti (tri) lagus koja označava tri spojena jezera (Tripuljak, Farfarikulac i Telašćica). Morfogenetski, one su krške ponikve koje su pod more dospjele prije 10 000 godina tijekom würmske oledbe. Uvala Telašćica duga je 8,2 km, široka od 150 do 1500 m; u unutarnjem dijelu duboka do 14 m, u vanjskome do 67 m; okrenuta prema Kornatima; unutar uvale nalazi se pet otočića i dvije hridi; jedna od najvećih i najljepših prirodnih uvala Jadranskoga mora. Na jugozapadnom dijelu parka uz obalu slano ljekovito jezero Mir (dugo oko 900 m; široko oko 300 m; površine 0,23 km2; duboko 5,6 m; na jugoistočnom dijelu ljekovito blato fanga). Morfogenetski jezero je krška depresija koja se tijekom zadnje oledbe ispunila morem (kroz podzemne mikropukotine). U jezeru se zbog veće slanosti (visoka evaporacija) mogu naći samo alge, rakovi, školjkaši, puževi, jegulje, brancini. Na strmcu Stene najviša točka je Grpaščak (161 m), a uz njegov rub najveća je dubina (85 m); proteže se od rta Mrzlovica do padina Velog vrha. Na padinama Stena i u podmorju bogata flora i fauna (zajedno s Nacionalnim parkom Kornati na listi je Ornitološki značajnih područja, IBA).
Park prirode od 1988., do tada dio nacionalnog parka Kornati (1980–88); površine 7050 ha (70,5 km2); na moru 44,55 km2; najviša točka Mrzlovica (198 m). Bujna mediteranska vegetacija; više od 400 biljnih vrsta (alepski bor, hrast crnika, dubrovačka zečina, drvenasta mlječika). Bogata fauna (dobri dupin, mesojedna spužva, crveni koralj, šišmiš, sova ušara, sivi soko, orao zmijar). Podmorje većinom pjeskovito, ponegdje kamenito; preko 600 biljnih (morska cvjetnica posidonija) i životinjskih vrsta. Dani ljekovitog bilja (u svibnju).