Kachin, najsjevernija sav. država u Mijanmaru; 89 041 km2, 1 352 000 st., gl. grad Myitkyina. Visoko šumovito gorje i izvorišni kraci r. Irrawaddy pružaju se podnevničkim smjerom. Kraj dobio naziv po narodu Kachinu s o. 712 000 pripadnika, od čega o. 120 000 u susjednoj Kini i nekoliko tisuća u Indiji, pretežno nastanjenom u planinama. Uz njih u dolinama na J žive Shani, Burmanci i dr. Šumarstvo (tikovina), uzgoj riže, povrća, duhana, pamuka i šećerne trske. U nedostupnijim krajevima nezakonit uzgoj opijuma. Ležišta zlata, nalazišta žada. Kachini su dugo održali klanski ustroj. Kachinska brda nikad nisu bila pod stvarnim nadzorom Kine ili Burme. Za brit. vlasti (1885–1947) njihovo je područje bilo pod izravnom upravom. U II. svj. ratu Kachini pružaju snažan otpor Japancima. Po osamostaljenju Burme glavnina kachinskog područja postaje upravna jedinica Burme s određenom autonomijom, unatoč protivljenju Kachina. Burmanska vojska ugušila je kachinski ustanak 1960, no protuvladine skupine još djeluju, dobrim dijelom povezane su s uzgojem opijuma. Granične razmirice s Kinom oko Kachina Burma je riješila 1960-ih.