Mato Grosso, Cuiabá
Mato Grosso, savezna država u Brazilu; 3 035 122 stanovnika (2010), 903 366 km2, slabo naseljena (3,36 st./km2). Graniči sa saveznim državama Rondônia i Amazonas na zapadu i sjeverozapadu, Pará i Tocantins na sjeveru i sjeveroistoku, Goiás na istoku, Mato Grosso do Sul na jugu te državom Bolivijom na jugozapadu. Ime u prijevodu znači velika šuma. Jedna je od najvećih graničnih regija na svijetu. Glavni grad → Cuiabá. Većina teritorija leži na zapadnom dijelu Brazilskoga platoa, preko kojega prelazi razvodnica porječja Amazone i Río de la Plate. Prosječna visina je 900 m. Bogata riječna mreža (Xingu, Tapajós, Madeira, Paraguay i mnoge manje rijeke). Zapadni dio države uglavnom je naplavna ravnica; velike pašnjačke površine. Nizinski su predjeli vrući i vlažni, dok su viši dijelovi vrući i suhi; prosječna je godišnja temperatura 26 °C, a godišnja količina padalina iznosi od 1300 do 1600 mm (sušno razdoblje od svibnja do rujna). Prirodnu vegetaciju čine travnjaci, gusta šumska područja, a u višim predjelima (camposi) šikarasto raslinje i šume. Prostor današnje savezne države Mato Grosso prvotno su naselili tragači za zlatom iz São Paula; 1719. osnovana je Cuiabá. Godine 1748. Mato Grosso postao neovisna kapetanija, 1822. provincija, a 1889. savezna brazilska država. Tijekom kolonijalizma rudna nalazišta uglavnom su iscrpljena (osobito zlato i dijamanti); nakon smanjivanja značenja rudarstva, glavna grana djelatnosti postalo je stočarstvo. Ekspedicija Cândida Mariana da Silve Rondona dala je prve potpune podatke o ovom prostoru. Razvoj cjelokupnoga područja bio je usporen zbog izolacije i nedostatka izlaza na more. Do izgradnje željeznice 1914. glavni prometni putovi bili su tokovi rijeka Paraguay i Paraná; tek su u drugoj polovici XX. st. izgrađene moderne brze ceste i zračne luke u gradovima. U XX. st. bila je visoka stopa rasta stanovništva; jedan je od najrjeđe naseljenih krajeva u Brazilu. Stanovništvo je uglavnom ruralno; mestici. Veći su gradovi: Cuiabá, Cáceres i Rondonópolis. Glavne djelatnosti: ratarstvo i stočarstvo (nekoliko milijuna grla stoke); uzgoj riže, šećerne trske, kukuruza i mahunarki. Nalazišta željezne rude, mangana, kositra; vapnenac. Sveučilište u Cuiabi.