Mecklenburg-Vorpommern, sav. država na SI Njemačke; 1 744 624 st., 23 173 km2. Leži uz baltičku obalu (u dužini od 160 km) od Lübečkog zaljeva na Z do poluotoka Darss na I. Unutrašnjost se pruža prema J do rijeke Elbe (Labe) na Z i izvora rijeke Havel na I. Teritorijalno se poklapa s pov. regijom Mecklenburg. Ponovno stvorena prije ujedinjena Ist. i Zap. Njemačke 1990. iz istočnonjem. pokrajine (Bezirke) Rostock te Schwerina i Neubrandenburga. Gl. grad Schwerin. U cijelosti leži u Sjevernoeur. nizini. Sred. dijelom pruža se od Z prema I brdovito područje (plodna tla i bukove šume); više od 600 jezera, najveće Müritz na J. U jugozap. dijelu močvarne nizine siromašno pjeskovito tlo i borove šume. Duž obale visoki klifovi smjenjuju se s plažama. Poljoprivreda je gl. gosp. djelatnost; uzgoj raži, pšenice, šećerne repe, krumpira (na manjim površinama uzgoj lana, konoplje i uljane repice); ovčarstvo, govedarstvo i uzgoj konja. Ribarstvo. Rijetko naseljena; značajniji gradovi Rostock, Schwerin i Neubrandenburg. U ranome sr. vijeku naselila ga slav. plemena (Abodriti, Ljutiči); pol. XII. st. pripao bavarskom i saskom vojvodi Henriku Lavu, utemeljitelju mecklenburške kneževske dinastije. U Henrikovo doba otpočinje i intenzivna germanizacija. God. 1292. kneštvo M. stječe područje Stargard, a 1358. i grofoviju Schwerin. Podjelom 1621. ustrojena su dva vojvodstva: Mecklenburg-Schwerin i Mecklenburg-Güstrow. Nakon izumiranja (1695) vojvodske loze M.-Güstrow, osnovano je 1701. (od Stargarda i Ratzeburga) zasebno vojvodstvo Mecklenburg-Strelitz.