Matica hrvatska, znak
Matica hrvatska
Matica hrvatska, slika O. Ivekovića, Zagreb, Kabinet predsjednika Matice hrvatske
Matica hrvatska, knjiž. i kult. društvo osn. 1842. pod imenom Matica ilirska u doba hrv. nac. preporoda s ciljem buđenja hrv. nac. svijesti i kult. prosvjećivanja. Isprva je djelovala kao izdavačka kuća unutar Ilir. čitaonice. Predsj. grof J. Drašković. God. 1844. izdaje svoju prvu knjigu (Gundulićev Osman s Mažuranićevim dopunama). U doba Bachova apsolutizma (1849–59) rad Matice je otežan (zabrana Ilir. čitaonice). Od 1874. naziva se M. h. Predsj. I. Kukuljević Sakcinski (do 1889). Intenzivna i plodna kult. i nakladnička djelatnost (tiskanje djela vodećih hrv. pisaca, jaka prevodilačka djelatnost i dr.). U doba Kraljevine SHS žestoko se odupirala centralističkim drž. pritiscima. Od 1928. predsj. F. Lukas. Od 1930-ih objavljuje i djela lijevo usmjerenih pisaca (M. Krleža, A. Cesarec i dr.). Poč. 1941. jačanje M. h. navelo je banovinske vlasti da razriješe Upravni i Nadzorni odbor, a ban I. Šubašić postavio je povjerenika A. Martinovića. Članovi Matice odbili su suradnju s povjerenikom i pokrenuli tužbu, ali je izbijanje II. svj. rata spriječilo njegovo okončanje. M. h. nastavila je djelovati i nakon 1945. (od 1945. do 1972. predsj. su bili M. Nikolić, G. Krklec, J. Ravlić, H. Iveković i Lj. Jonke). Težište njezina kult. djelovanja bilo je upravljeno na nakladničku djelatnost; 1960. osnovan je Nakladni zavod Matice hrvatske i pokrenut niz Pet stoljeća hrvatske književnosti. Godine 1967. Matica hrvatska potaknula je donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika. Preko lista Hrvatski tjednik Matica hrvatska postala je jedan od glavnih nositelja političkih ideja → Hrvatskoga proljeća (osnivanje Matičinih ogranaka diljem Hrvatske). Godine 1972. rad Matice hrvatske je obustavljen. Obnovljena je 1990. te otada djeluje kontinuirano (predsjednici P. Šegedin, V. Gotovac, J. Bratulić i I. Zidić). Pokreće (ili obnavlja) listove i časopise Vijenac, Kolo i Hrvatsku reviju te djeluje na obnovi i jačanju mreže ogranaka, organiziranju kulturnih manifestacija i dr.