Trojanski rat

Trojanski rat, veliki voj. sukob između grč. saveznika pod vodstvom mikenskog vladara Agamemnona i Trojanaca. Njegova je pov. pozadina vjerojatno rat vođen u pobliže nepoznatom razdoblju između ←1350. i ←1100. Prema legendi, povod je ratu bila otmica Helene, supruge spartanskoga kralja Menelaja, Agamemnonova brata. Otmicu je izvršio Paris, sin trojanskoga kralja Prijama. Gl. protagonisti s grč. strane bili su Ahilej, Patroklo, Diomed, Nestor, Odisej i dva Ajanta, a s trojanske Hektor, Paris, Eneja, Memnon i amazonka Pentezileja. Uz grč. stranu bili su bogovi Posejdon, Hera i Atena, a Trojancima su pomagali Afrodita i Ares. Nakon deset godina opsade, grad je osvojen varkom: pretvarajući se da napuštaju opsadu, Grci su pred gradom ostavili velikoga drvenoga konja u kojem su bili sakriveni njihovi ratnici. Iako opominjani od proročice Kasandre i svećenika Laokonta, Trojanci su dovukli konja u grad čime je grč. ratnicima bilo omogućeno njegovo osvajanje. Iz poražene Troje spasio se tek manji broj stanovnika, među kojima i Eneja. Neki događaji iz rata sadržaj su Homerove Ilijade i polazište za Odiseju. Junaci T. r. inspirirali su brojne ant. pisce, a sam događaj i njegovi protagonisti stoljećima su obrađivani u umj. djelima svih žanrova.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: