španjolska glazba Tisućljećima se razvijala pod utjecajem raznih naroda, od Feničana, Grka i Rimljana u starom, do Vizigota i Arapa u sr. vijeku (utjecaj potonjih zamjetljiv je i danas u brojnim melizmima). Prije dolaska Arapa u Š. se razvijala posebna kat. liturgija oblikovana od biz., ambrozijanskih, galikanskih i drugih sastavnica označivana s više naziva. Među njima posebno se isticala ona u Aragoniji, Kastilji i Léonu, nazvana mozarapska, posebne značajke isticanje dramatike tekstova i veoma bogata melizmatika. Dokumentira ga 20-ak kodeksa iz IX–XI. st. (najpoznatiji dvosveščani “Antifonarij iz Léona” pisan neumama na prostoru bez crta koje još nisu dešifrirane, pa je danas poznato tek 20-ak mozarapskih napjeva u gregorijanskoj preradi). Pol. XI. st. u cijelu Š. uveden je rim. obred s gregorijanskim koralom i novim oblicima crkv. glazbe (sekvence, tropi), a potom i polifono višeglasje uz Francuske. Kao skladatelj u to se vrijeme istaknuo kralj Kastilje i Léona Alfons X. (el Sabio), autor više od 400 jednoglasnih duhovnih napjeva. Od XI. st. glazba u Š. razvijala se uporedo s onom u drugim eur. zemljama. Svjetovnu su glazbu stvarali i u svečanim prigodama na dvorovima izvodili žongleri, od glazbala sve je više u uporabi bila vihuela da mano (srodna gitari), u zemlju je unošena trubadurska i minnesängerska lirika, u liturgijskim i svjetovnim dramama te misterijima redovite su bile glazb. točke, na prijelazu iz XV. u XVI. st. pjesnik i glazbenik Juan del Encina (1468–1529) stvara kaz. djela s glazb. točkama (“villancico) koje će idućih stoljeća proći kroz više razvojnih faza, a u naše će vrijeme taj naziv nositi božićne popijevke u nar. stilu uz instrum. pratnju. O svjetovnoj glazbi tog vremena svjedoče rukopisni i tiskani zbornici sačuvani u Š. i u drugim zemljama (najpoznatiji “Cancionero musical de Palacio” nastao o. 1500–30). Od VII. do XV. st. u Š. je djelovalo više znamenitih glazb. teoretičara, među kojima Isidor iz Sevilje (oko 570–636) i Bartolomé Ramos de Pereja (XV. st.), pisac znamenitog spisa “Musica practica”. Šesnaesto st. nazvano je zlatnim vijekom španj. glazbe. Znatan broj skladatelja bio je u službi dvora, utemeljena je kralj. kapela u kojoj su djelovali i stranci, snažno se razvila crkv. glazba (Antonio de Cabezon, Tomás Luis da Victoria, Cristobal de Morales i Francisco Guerrero). Posebno zanimanje skladatelja bilo je usmjereno stvaranju glazbe za vihuelu, u čemu su se osobito istaknuti Luis Milán, Alonso Mudarra, Miguel de Fuenllana i Esteban Diaz, autori izvornih fantazija i varijacija te preradi tuđih djela sačuvanih u desetak tiskanih zbornika. No u tom st. vihuelu počinje potiskivati gitara. Razdoblje baroka počinje u španj. glazbu unositi monodiju i zanimanje za komorna djela, 1629. u Madridu je izvedena prva španj. opera “La Selva sin amor” nepoznata autora, na libreto F. Lope de Vege (djelo je izgubljeno). Potkraj prve pol. XVII. st. stvorena je zarzuela, posebna španj. scenska vrsta s govorenim dijalozima, glazb. i plesnim točkama, nazvana prema mjestu izvođenja prvih ostvarenja te vrste – Kralj. dvoru La Zarzuela nedaleko od Madrida. Pod utjecajem franc. ballet de cour i tal. komične opere z. u dva iduća stoljeća gubi svoje izvorne značajke, a sred. XIX. st. doživljava renesansu i postaje najizrazitija glazb.-scenska vrsta nac. značaja. Uporedo su se razvijali tzv. autos sacramentales, predstave duhovnog i svjetovnog sadržaja izvođene na otvorenom, u kojima su pjevane himne, psalmi, romance i villancicos. U XVIII. st. na aristokratskim dvorovima počinje njegovanje komorne glazbe, na čiji su razvoj posebno utjecali tal. violončelisti Gaetano Brunetti i Luigi Boccherini. Višegodišnje djelovanje Domenica Scarlattija pobudilo je zanimanje za čembalo, a pri kraju stoljeća, zaslugom Miguela Garcíje, zvanog Padre Basilio, u glazbu visokih društvenih krugova uvedena je gitara, inače pretežno nar. glazbalo. Uz znatno zanimanje za operu, pobuđivano gostovanjima tal. opernih družina i djelovanjem tal. skladatelja od kojih je više njih ostalo živjeti u Španjolskoj, pojavila se i tonadilla, kratko glazb.-scensko djelo u poč. oslonjeno na glazb. folklor. U XIX. st. snažan je francuski (opera comique) i tal. utjecaj (Rossini, Bellini, Donizetti), no djelovanje Felipea Pedrella (1841–1922) pridonosi zanimanju za španj. glazb. folklor i u š. unosi elemente wagnerijanizma. Folkl. elementi zauzimaju istaknuto mjesto u djelima gitarista Fernanda Sora i Francisca Tárrege, a španj. glazb. folklor pobuđuje zanimanje brojnih eur. skladatelja (Glinka, Liszt, Chabrier, Bizet, Rimski-Korsakov, Lalo). Raznovrstan folkl. instrumentarij čine gaita (vrsta gajdi), mali bubanj tamburil, blok-flaute flabiol i velika baskijska silbote, zatim različiti tipovi gitare, kastanjete primjenjivane kao plesna pratnja, a posebno mjesto zauzimaju južnošpanj. (andaluzijski) pučki plesovi i pjesme zvane flamenco, smatrani najosebujnijom pojavom španj. glazb. folklora. Na prijelazu u XX. st. niz španj. skladatelja stvara vrhunska djela obilježena elementima španj. folklora – Isaac Albéniz orkestralna, operna, vokalna i os. klavirska (veličanstven ciklus “Iberia”; pojedine skladbe orkestrirao Enrique Fernandez Arbós), Enrique Granados, Manuel de Falla, koji je elemente španj. folklora obrađivao u duhu impresionizma stvarajući opere (“Život je kratak”) i balete (“Trorogi šešir”), pa orkestralna, komorna i klavirska djela i popijevke, te Joaquin Turina. Sred. prve pol. XX. st. slabi nac. usmjerenje španj. skladatelja, prihvaćaju se nove, pa i avangardne tekovine (dodekafonija, serijalnost), osnivaju se udruge i ustanove za promicanje suvr. glazbe (Nueva Musica, Aula de Musica). Dug je popis glazb. umjetnika španj. podrijetla koji su stekli svj. glas – violinist Pablo de Sarasate, violončelisti Pablo Casals i Gaspar Casado, gitaristi Fernando Sor, Francisco Tárrega, Andrés Segovia, pjevači María Malibrán, Manuel García, Victoria de Los Angeles, Montserrat Caballé, Placido Domingo, José Carreras. Sred. XIX. st. počelo se postavljati temelje španj. glazb. znanosti (F. Pedrell), koja se os. intenzivirala otkako je 1943. utemeljen Muzikološki institut.