francuski jezik, jezik iz romanske skupine indoeur. jezika. Njime se govori u Francuskoj, Belgiji (valonsko narječje; nešto više od dvije petine stanovništva), Luksemburgu, Švicarskoj, na Kanalskim otocima (Jersey, Guernsey, Sark – to su normandijski dijalekti), u Québecu u Kanadi i drugdje; jezik ima ukupno više od 80 mil. govornika. Kao služb. jezik, francuski se rabi u mnogim afr. zemljama koje su nekoć bile franc. kolonije (više od 150 mil. mogućih govornika franc. jezika).
Prvi tekst na franc. jeziku ujedno je i najstariji romanski tekst uopće (Strazburške prisege, 842, u zapisu iz 1000). Krajem IX. st. zapisana je i jedna kratka pjesma. U X–XI. st. pišu se ugl. vjerski tekstovi, a od XI. ima i svjetovnih. Pjesma o Rolandu, pisana na normandijskom narječju, s kraja je XI. st. Na anglonormanskome, koji su u Englesku prenijeli normanski osvajači, pisana je znatnija književnost. Starofrancuskim se smatra jezik do kraja sr. vijeka. Četiri istaknutija narječja bila su mu burgundsko, norman(dij)sko, pikard(ij)sko i francijsko (središnje). Srednjofrancuski je jezik iz XV–XVI. st., kada se za opći knjiž. jezik probilo francijsko narječje (francien), s jakim Parizom kao središtem. U novofrancuskome (od XVII. st.) dijalekti su dosta potisnuti i iznivelirani. Danas su u Francuskoj svoje značajke razmjerno dobro sačuvala narječja j od Pariza: dijalekt puatevinski (poitevin) i Saintongea. Dobro su sačuvana i sjev. obalna narječja: norman(dij)sko i pikard(ij)sko. Dobro se drži lorensko narječje, a šampanjsko nestaje. Obično se u f. j. ubrajaju i neki kreolski jezici nastali od njega: haitski ima oko 6 mil. govornika na Haitiju; formirao se od sred. XVII. st. Trinidadski jezik (nastao u prvoj pol. XVIII. st.) danas izumire (ima oko 50 000 govornika). Mauricijuski jezik počeo je nastajati u prvoj pol. XVIII. st., i danas je opći jezik Mauricijusa (ima više od 250 000 govornika). Sejšelskim jezikom, koji se formirao u prvoj pol. XIX. st., govori nekoliko desetaka tisuća stanovnika Sejšelskih otoka. Dosta ljudi govori lujzijanskim kreolskim (u amer. sav. državi Lujzijani).