Velike ravnice (engl. Great Plains), veliko, pretežno ravno područje u sred. dijelu Sjev. Amerike; o. 2 900 000 km2. Protežu se od SZ Kanade (delta r. Mackenzie) sve do Teksasa na J (do r. Rio Grande), u duljini od o. 4800 km i širini od 480–1126 km. Na I graniče s Kan. štitom i sred. nizinskim područjem SAD-a, a na Z sa Stjenjakom. Obuhvaćaju dijelove 10 sav. amer. država (Montana, North Dakota, South Dakota, Wyoming, Nebraska, Kansas, Colorado, Oklahoma, Texas i New Mexico) te dijelove kan. prerijskih provincija (Manitoba, Saskatchewan i Alberta) i dijelove Northwest Territories. Semiaridno područje; prosj. godišnja količina padalina do 600 mm. Travnata vegetacija do 54° s.g.š.; šumom su prekriveni tek najviši dijelovi (Black Hills, South Dakota; 2207 m). U Kanadi V. r. odvodnjava r. Saskatchewan s pritocima, a u SAD-u rijeke Missouri s pritocima (Yellowstone, Platte i Kansas) i Arkansas. Poljoprivreda; uzgoj žitarica (pšenica) i pamuka. Stočarstvo (goveda i ovce). Velika ležišta nafte, zemnoga plina (Texas u SAD-u i Alberta u Kanadi) i ugljena (Wyoming, North Dakota, Montana i Colorado u SAD-u). Većina stanovništva (o. 60%) živi u gradovima, najveći su Denver (Colorado, SAD) te Edmonton i Calgary (Alberta, Kanada). Područje Velikih ravnica sve do o. 1600. bilo je rijetko naseljeno. Prvo su naseljeni juž. dijelovi, u XVI. st., kada ih počinju naseljivati španj. kolonisti iz Meksika.