agregatno stanje, stanje u kojemu se može pojaviti tvar. S obzirom na promjenjivost volumena i oblika tvari, razlikuju se tri agregatna stanja: čvrsto (volumen i oblik nepromjenjivi), tekuće (volumen, bez određenog oblika, nepromjenjiv) i plinovito (popunjava bilo koji volumen). Većina tvari može biti u sva tri agregatna stanja (npr. voda se može nalaziti i u obliku leda i pare). S mikroskopskog stajališta agregatna se stanja razlikuju prema uređenosti atoma i molekula: plinovito (odsutnost reda, tj. molekule se slobodno gibaju u svim smjerovima), kristalinično (postoji čvrsta uređenost, molekule su vezane uz određene točke u kristalnoj rešetki i titraju oko ravnotežnih položaja) i amorfno (uređenost ograničena, molekule nisu vezane za pojedine točke, ali je njihova međusobna srednja udaljenost stalna). Amorfne tvari mogu se smatrati tekućinama s velikom viskoznošću ili tekućim kristalima. Kao četvrto agrgatno stanje smatra se plazma (stanje tvari koje se sastoji od ioniziranih čestica). U najnovije doba govori se o posebnom stanju tvari: nakupine ili grozdovi atoma ili molekula.