akord (latinski) 1. glazb Sklop triju ili više odabranih tonova različite visine koji se izvode istovremeno ili vrlo brzo jedan iza drugoga (arpeggio ili arpeggirani akord). Broj tonova i razmaci među njima određuju sustav, svojstva i zvučnu prirodu akorda (trozvuk, četverozvuk, peterozvuk; konsonantni, disonantni; dur-, mol-, povećani, umanjeni trozvuk, četverozvuk, peterozvuk). Akordičkim tvorevinama, njihovim svojstvima i funkcijama bavi se znanstvena disciplina harmonija. 2. ekon Pogodba po kojoj se radnika ne plaća prema radnome vremenu već prema ostvarenim rezultatima: količini proizvoda, prerađenome materijalu, obrađenoj površini i dr. Primjenjuje se gdje to dopušta tehnologija (najčešće u poljoprivredi i u manje razvijenoj industrijskoj proizvodnji) kao oblik poticanja radnika na veću intenzivnost rada. 3. Sporazum između dužnika i određenog vjerovnika kojim vjerovnik prihvaća namiru svojega potraživanja u duljem razdoblju ili u manjem iznosu.