almanah, Ilirski almanah, Juraj Šporer, Karlovac 1823
almanah (arapski: al-manakh kalendar), povremena, obično godišnja publikacija s prilozima različita sadržaja; može biti zabavan, književan, stručan ili općeinformativan; često ga je teško razlikovati od sličnih publikacija kao što su zbornici, godišnjaci i kalendari. U kršćanskom svijetu naziv susrećemo u XIV. stoljeću, prvobitno obilježava kalendar s astrološkim podacima, u početku pretežito religioznog sadržaja, poslije donosi podatke o vremenu, svečanostima, sajmovima. U XVIII. stoljeću pojava almanaha kao godišnje smotre određene političke, književne ili kulturne grupe. Jedan od najpoznatijih, Almanach de Gotha, izlazio od 1763. na njemačkom i francuskom donoseći genealogiju vladarskih kuća i visokog plemstva, a od 1886. i administrativne i statističke podatke o pojedinim državama. Kod nas se almanah pojavljuje kasno, prvi je Šporerov Ilirski almanah za godinu 1823, rodoljubnog značaja; slijede književni almanasi Iskra (1844. i 1846), Dubrovnik (1849–51), Hrvatsko kolo (od 1905) i almanasi nacionalnog značaja (Velebit 1874; Hrvatska 1880–81; Zvonimir 1886, 1889) U XX. stoljeću češći su informativni almanasi; različita strukovna udruženja, poslovne organizacije, religijske skupine ili pojedini gradovi pa i države objavljuju almanahe koji donose specifične informacije, dokumente, statističke podatke.