Američki građanski rat

Američki građanski rat, bitka kraj Gettysburga 1863.
Američki građanski rat (1861–65), rat koji se vodio između odcijepljenih južnih država SAD-a i centralnih vlasti koje su podržavale sjeverne države. Razlozi za izbijanje rata bili su u društvenim i gospodarstvenim suprotnostima između industrijski razvijenijih sjevernih i pretežito agrarnih južnih država u kojima je još uvijek prevladavao robovlasnički sustav, te u različitim političkim pogledima na ustroj savezne države (sukob unionizma i konfederalizma). Izbor abolicionistički nastrojenog → Abrahama Lincolna za predsjednika (1860) potakao je secesionističke tendencije Juga. Prva država koja je proglasila odcjepljenje bila je Južna Karolina (krajem 1860), a uskoro su je slijedile Georgia, Alabama, Florida, Mississipi, Louisiana i Texas (početkom 1861). Te su države proglasile 8. II. 1861. Konfederalne države Amerike (Konfederacija, Confederate States of America) i izabrale za predsjednika → Jeffersona Davisa. Iako nije priznao zakonitost tog čina, Lincoln je nastalu krizu pokušao razriješiti mirnim putem. Rat je formalno započeo 12. IV. 1861, kada su konfederacijske postrojbe napale vojnu posadu na utvrđenom otočiću Fort Sumteru kraj Charlestona. Potom su se Konfederaciji pridružile Sjeverna Karolina, Arkansas, Virginia i Tennessee. Odnos snaga bio je nepovoljan po Konfederaciju (11 nasuprot 23 države; 9 milijuna nasuprot 22 milijuna stanovnika; neusporedivo slabiji industrijski potencijal zbog kojeg južne države nisu mogle ustrojiti ratnu industriju; slabost mornarice koja nije mogla probiti sjevernjačku pomorsku blokadu i nedostatak financijskih sredstava), ali im je prednost u prvo vrijeme omogućavala veća vojnička obrazovanost zapovjednog osoblja, te neaktivnost i neodlučnost političkog vrha u Washingtonu. Nakon nekoliko pobjeda konfederacijskih postrojba (Bull Run, Fredericksburg, Chancellorsville) predvođenih jednim od najsposobnijih američkih predratnih generala → Robertom Edwardom Leejem, Lincoln je istupio odlučnije te su iz državne uprave odstranjeni simpatizeri južnih država, vrhovno zapovjedništvo povjereno je talentiranom (iako dotad slabo poznatom) generalu → Ulyssesu Simpsonu Grantu (1863) i proglašeno je ukidanje ropstva (Emancipation Act, 1. I. 1863). Tim je mjerama rat poprimio revolucionarni značaj, postignuta je široka podrška u javnosti, a u sjevernjačku vojsku tada su kao dobrovoljci stupili i mnogobrojni europski emigranti (Nijemci, Mađari, Poljaci) koji su imali vojničko obrazovanje europskih vojnih akademijâ i ratno iskustvo iz Revolucije 1848–49. Nakon nekoliko uzastopnih poraza konfederacijskih postrojba 1863. (Gettysburg, Vicksburg, Chattanooga), tijek rata bio je preokrenut, a sjevernjačke postrojbe krenule su u snažnu protuofenzivu s ciljem potpunog vojnog i gospodarskog slamanja i prometnog rascjepljivanja južnih država. U tom cilju unionističke snage poduzele su napad na tri pravca (dolinom Mississipija do New Orleansa, preko Tennesseeja kroz Georgiju do glavnoga grada Konfederacije Richmonda, te kroz Virginiju, Sjevernu i Južnu Karolinu do Richmonda); južnjačke postrojbe službeno su kapitulirale 9. IV. 1865. kod Appomattoxa, čime je sačuvana Unija i definitivno ukinuto ropstvo u SAD-u. Zbog teških gubitaka s obiju strana (preko 600 000 mrtvih) te dotad neviđene brutalnosti kojom je rat vođen (uključujući i gubitke civilnog stanovništva te uništavanje osobne imovine), građanski rat duboko se usjekao u svijest Amerikanaca. Nakon rata održano je prvo suđenje ratnim zločincima u povijesti (južnjačkim zapovjednicima zarobljeničkih logora). Povijest toga rata i danas je česta tema umjetničkih ostvarenja (književnost, kazalište, film i dr.). Na strani Konfederacije sudjelovale su i postrojbe hrvatskih iseljenika, posebice iz Louisiane, u kojoj je među farmerima živjela mnogobrojna hrvatska zajednica (Konjevićeva družina, Slavonian Rifles), dok je na strani Unije sudjelovanje Hrvata zabilježeno samo u pojedinačnim primjerima.

KOMENTARI i PRIMJEDBE

Za povratne informacije uredništva molimo Vas da ispunite ove rubrike: