Ande u Peruu
Ande (španjolski: Cordillera de los Andes), najduži planinski sustav na Zemlji, proteže se u duljini od 7000 km, duž zapadnog dijela Južne Amerike od Karipskog mora na sjeveru do Ognjene Zemlje (rt Horn) na jugu, širine do 650 km. Građene od paleozojskih, mezozojskih i tercijarnih naslaga ponegdje prekrivenih vulkanskim izljevima. Izdigle se krajem paleozoika i u tercijaru. Više aktivnih i ugaslih vulkana. Od sjevera prema jugu dijele se u tri skupine; Sjeverne Ande pružaju se sjeverno od 5° j. g. š. kroz Ekvador i Kolumbiju u tri niza između kojih su doline rijeka Cauce i Magdalene; Srednje Ande su najširi dio sustava, a pružaju se kroz Peru i Boliviju do sjevernog Čilea. Između planinskih lanaca na visinama 4000–4500 m nalaze se prostrane visoravni (punas i altiplanos), te zavale u kojima su jezera; Južne Ande pružaju se od oko 30° j. g. š. na jug. Tu se nalazi najviši vrh Južne Amerike, Aconcagua (6960 m), a prema jugu lanac se snizuje. Velike klimatske i vegetacijske razlike uvjetovane visinom i pružanjem kroz 67° j. g. š. Mnogi visoki vrhovi pod ledenjacima. Razvodnica tihooceanskog i atlantskog slijeva. Naseljenost na velikim nadmorskim visinama, poglavito u Srednjim Andama; veliki gradovi: Bogotá (2660 m), Quito (2850 m), La Paz (3658 m), Patosí (3790 m), Cerro de Pasco (4359 m); transandske željeznice su najviše na svijetu: Lima–Oroya 4816 m. Gospodarsko značenje ima rudarstvo; bakar (Čile i Peru), kositar (Bolivija), nafta (Venezuela), zlato, srebro, olovo i dr. Poljoprivreda (kava, žitarice) do velikih visina, obrađene međuplaninske zavale i ravnjaci (jezgra civilizacije → Inka).