Atena
Atena (novogrčki: Athínai), glavni i najveći grad Grčke, njezino kulturno, gospodarsko i obrazovno središte; 655 780 stanovnika (popis 2011), aglomeracija 3,7 milijuna stanovnika. Smatra se ishodištem i kolijevkom zapadne civilizacije. Razvila se u plodnoj nizini i na nekoliko brežuljaka (Akropola, Areopag, Likabet i dr.) na mjestu antičke Atene (nekoliko km od obale), danas se proširila obuhvativši nekadašnja predgrađa i 8 km udaljenu luku Pirej. Razvoj suvremene Atene počeo je 1834, kada je, nakon oslobođenja od turske vlasti, kao gradić s 8000 stanovnika postala glavnim gradom Grčke. Danas moderan, planski izgrađen grad. Bogata antičkim spomenicima, većinom hramovima i javnim zgradama antičke Atene; među najpoznatijima hramovi Partenon i Erekteum na Akropoli, ostaci Dionizova teatra, Agora i dr. Mnogobrojni muzeji među kojima su najznačajniji Akropolski i Nacionalni arheološki s nalazima iz Mikene i Tirinta (osnovan 1866), Nacionalna biblioteka (1842), Sveučilište (1837). Vodeće gospodarsko središte zemlje; trgovačko središte, mnoge velike tvrtke, osiguravajuća društva, banke i dr.; brodogradnja, građevinska, kemijska, petrokemijska, tekstilna, prehrambena, elektrotehnička, strojarska i druga industrija. Izrazito važan turizam; posjetitelje privlače kulturno-povijesni spomenici i mjesto koje je čovječanstvu ostavilo iznimno filozofsko, znanstveno, arhitektonsko, književno, pa i političko nasljeđe.