atletika 1. maraton; 2. štafeta; 3. 5000 m žene; 4. 100 m muški, Carl Lewis i Ben Johnson u sredini, Svjetsko prvenstvo u Rimu, 1987; 5. 110 m prepone muški; 6. 1500 m muški; 7. skok uvis; 8. skok udalj; 9. 400 m žene; 10. Janis Lusis; bacanje koplja na mitingu u Stockholmu; 11. bacanje kladiva; 12. bacanje kugle
atletika (od grčkoga: athletes atlet, borac, hrvač, odnosno athletikè téhne vještina svojstvena atletu), športska grana, obuhvaća natjecanja u hodanju, trčanju, skokovima i bacanjima i njihove kombinacije u obliku atletskog višeboja. Katkad se naziva i laka atletika. U discipline trčanja ubrajaju se kratke, srednje i duge pruge, maraton, trčanje preko prepona i zapreka i utrke štafeta; u discipline skokova spadaju skok uvis i udalj, troskok i skok s motkom; u discipline bacanja ubrajaju se bacanje kugle, diska, koplja i kladiva. Višeboj za muške je desetoboj, a za žene sedmeroboj (nekoć petoboj). Atletika je bila na programu svih antičkih i modernih Olimpijskih igara. Kao moderna športska grana oblikovala se u Engleskoj tijekom XVIII. i XIX. stoljeća. Prva kružna atletska staza uređena je na terenu Lord’s Cricket Ground u Londonu 1837. Na Exeter Collegeu u Oxfordu 1850. osnovan je prvi atletski klub. Prvi atletski miting u dvorani održan je 1863. u Ashburnam Hallu u Londonu. Engleski atletski savez (Amateur Athletic Association) osnovan je u Oxfordu 1880. Međunarodna atletska federacija (International Amateur Athletic Federation – IAAF) osnovana je 1912. u Stockholmu. Prvo Svjetsko prvenstvo održano je 1983. u Helsinkiju, a u dvorani 1987. u Parizu. Prvo Europsko prvenstvo održano je 1934. u Torinu, a u dvorani 1966. u Dortmundu. Prvi Svjetski kup održan je 1977. u Düsseldorfu. Prve atletske sekcije u Hrvatskoj osnovane su 1904. u zagrebačkim športskim društvima HAŠK-u i PNIŠK-u. Prva utrka u brzom hodanju na 11 km cestom od Črnomerca do Podsuseda održana je 1905. Prvi atletski miting priređen je na stadionu HAŠK-a u Maksimiru 26. X. 1913. Na IV. redovnoj glavnoj skupštini Hrvatskog športskog saveza 13. II. 1914. osnovan je pododbor za atletiku, koji je 1919. promijenio naziv u Lakoatletski savez za Hrvatsku i Slavoniju. Pete Balkanske igre 1934. u Zagrebu prvo su veliko međunarodno atletsko natjecanje održano u Hrvatskoj. U Banovini Hrvatskoj osnovan je 1939. Hrvatski lakoatletski savez. Atletski kup Europe održan je 1981. u Zagrebu, a u Splitu je 1990. održano XV. europsko prvenstvo. Hrvatski atletski savez primljen je 25. II. 1992. u članstvo IAAF-a. Iznimne rezultate ostvarili su hrvatski atletičari i atletičarke osvajanjem medalja na Olimpijskim igrama, svjetskim i europskim prvenstvima: → Ivan Gubijan, → Franjo Mihalić, → Luciano Sušanj, → Jelica Pavličić, → Blanka Vlašić, → Sandra Perković; Branko Zorko osvojio je u utrci na 1500 m brončanu medalju na Europskom prvenstvu 1994; Sara Kolak olimpijska je prvakinja u bacanju koplja 2016. i treća na Europskom prvenstvu 2016.