baptisti (grčki), kršćanska sljedba koja provodi krštenje odraslih uronjavanjem, odbacujući krštenje djece te većinu katoličkih sakramenata i obreda. Bogoslužje im se sastoji od čitanja Biblije, koju tumače slobodno i zbog toga su podijeljeni u velik broj denominacija. Korijeni u Engleskoj dolaze od anabaptizma indipendenata (generalni baptisti) i puritanaca (regularni baptisti) koji su zastupali krštenje uronjavanjem i kalvinističku predestinaciju, osnivajući prvu općinu 1636. Gotovo istodobno (1639) engleski doseljenici u Sjevernoj Americi utemeljuju baptističku zajednicu pod vodstvom puritanskoga propovjednika Rogera Williamsa. Prva Baptistička crkva utemeljena je 1707. u Philadelphiji, a njihova evanđeoska gorljivost učinila ju je do početka XIX. stoljeća najbrojnijom protestantskom skupinom u SAD-u. Za veći napredak u Europi zaslužna je baptistička općina Johanna Gerharda Onckena u Hamburgu (1843), od koje su se proširili u Austro-Ugarsku, a nakon I. svjetskoga rata dolaze u Hrvatsku: 1923. osnovan je Savez baptističkih crkava, a 1992. Baptistička crkva u Hrvatskoj.