Basel (francuski: Bâle), grad u sjeverozapadnoj Švicarskoj, glavni grad polukantona Basel-Stadt; 172 662 stanovnika (2013), većinom njemačkoga govora. Leži na rijeci Rajni između utoka rijeke Birse i Weise, na 280 m n. m., neposredno uz švicarsko-njemačko-francusku tromeđu. Rajna ga dijeli na dva dijela povezanih sa šest mostova; na desnoj obali je Klainbasel (Mali Basel), industrijski dio s novim pristaništem, zgradama velesajma i dr. Na lijevoj obali nalazi se Grossbasel (Veliki Basel), administrativno, kulturno i obrazovno središte, stara jezgra grada s najstarijim sveučilištem u Švicarskoj (osnovano 1460), na kojemu je 1522–29. predavao Erazmo Roterdamski, s romaničko-gotičkom katedralom iz XI. stoljeća, gradskom vijećnicom iz XVI. stoljeća, crkvom sv. Martina, trojim srednjovjekovnim gradskim vratima i dr.; sveučilišna biblioteka s rukopisima Martina Luthera, Erazma Roterdamskog i dr.; muzeji. Basel je važno prometno središte u početnom dijelu rajnskoga plovnog puta, željezničko čvorište europskog značenja, međunarodni aerodrom (na području Francuske); bankarstvo, međunarodna trgovina. Središte švicarske kemijske i farmaceutske industrije, elektrotehnička, strojarska i tekstilna industrija. Prvotno keltsko naselje; spominje se 374. kao rimska utvrda Basilia, od V. stoljeća biskupsko sjedište. Potkraj V. stoljeća pripadao franačkoj državi, 912. godine priključen Burgundiji. U XI. stoljeću dio Njemačkog Kraljevstva, do kraja XIV. stoljeća pod biskupskom vlašću, potom slobodni kraljevski grad. Dio Švicarske Konfederacije od 1501. U XVI. stoljeću središte humanizma i reformacije, utočište protestanata iz Zapadne Europe. U Baselu je djelovao Erazmo Roterdamski (i umro 1836), grobnica mu je u protest. katedrali.