bazga, Sambucus; cvijet (lijevo); plod (desno)
bazga (Sambucus), zova, rod listopadnih grmova ili niskog drveća iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae). Rasprostranjena je u velikom dijelu Europe, Maloj Aziji, zapadnom Sibiru, Sjevernoj Americi. U stabljici je jako razvijena mekana srčika. Sitni bijeli mirisni cvjetovi čine velike štitaste cvatove. Plodovi crne bazge (Sambucus nigra) su crvenoljubičaste, sjajne sočne bobe, kiselkasto-slatkastog okusa, prerađuju se u pekmez, kompot, voćni sok; cvatovi te vrste također se rabe za jelo (prže se ili pohaju) te se iz njih izrađuju sirupi; u pučkoj se medicini rabe kao sredstvo za znojenje i izlučivanje mokraće. Crvena ili divlja bazga (Sambucus racemosa) manja je od crne, raste po planinskim šumama i čistinama do 1700 m n. m. Plodovi su svijetlocrvene bobe, koje sirove nisu za jelo, ali se prerađuju u pekmez i sirupe. U taj rod spada i abdovina, grm odbojna mirisa, s crnim otrovnim bobama.