Bentham, Jeremy, britanski filozof, pravnik i ekonomist (London, 15. II. 1748 – London, 6. VI. 1832). Pristaša klasične škole političke ekonomije, glavni teoretičar → utilitarizma. Već u prvoj knjizi Fragment o vlasti (1776) pokazuje svoju kasniju sklonost prema socijalnoj reformi. U knjizi Obrana lihve (1787) zastupa ekonomski liberalizam u svemu, pa i u slobodi pristajanja na visoku kamatu. Svoj utilitarizam izražava u knjizi Uvod u načela morala i zakonodavstva (1789). Ljudska ponašanja određuje težnja za užitkom i izbjegavanjem boli; oboje se može mjeriti. Odluke ljudi ovise o računu kojim maksimiraju užitak. Korisno je, i opravdano u zakonodavstvu, ono što pridonosi “najvećoj sreći najvećega broja ljudi”. Iz ovih načela proizlazi i Benthamovo zalaganje za reformu zatvora: svako je kažnjavanje zlo (jer nanosi bol), a valja ga primijeniti samo ako isključuje neko veće zlo. U svojem Priručniku političke ekonomije (1793–95) daje popise onoga što bi država trebala i što ne bi trebala činiti, pri čemu je drugi popis mnogo duži od prvoga. U raspravi Katehizam parlamentarne reforme (1817) zalaže se za godišnje izbore, jednake izborne okruge, široko pravo glasa i tajno glasovanje. Nije uspio dovršiti svoj Ustavni kodeks (samo je jedan svezak objavljen 1830).