kulturni sukob, sukob između različitih kultura; također, konfliktnost odnosa pojedinih supkultura unutar neke šire kult. cjeline. Do kult. sukoba dolazi u kontaktu pojedinih kultura, kada se uz procese akulturacije, tj. prilagođavanja kult. različitosti, ili multikulturalnosti, kao oblika suživota različitih kultura, javljaju i nepremostive napetosti koje se prenose i na neposredne sukobe između pojedinih kult. skupina, naroda, pa i velikih kult. cjelina i konstelacija. Potonje je posebno istaknula rasprava izazvana pojavom polemične knjige S. Huntingtona Sukob civilizacija (1996). Premda se kulture i prožimaju i međusobno obogaćuju (npr. upoznavanje eur. s antičkom kulturom posredstvom arap. prijevoda grčkih mislilaca), one izražavaju i pojedine nac., vjerske i druge identitete, te se mogu i zloupotrijebiti zbog izvankult. interesa (tako se i kaže, ono što je u k. s. nije kultura, nego nekultura). U pravilu do k. s. dolazi kada se neka kultura vrednuje superiornom i univerzalnom, težeći da podvrgne ili čak iskorijeni drugu kulturu, što uvijek izaziva otpore, te se k. s. razrješava u odnosima političke, demografske, ekonomske ili vojne moći nosilaca pojedine kulture. Pojedini ratni sukobi potkraj XX. st. u kojima je zloporaba kulture igrala važnu ulogu nacionalističke mobilizacije, kao i provala terorizma koji se poziva na vjerske i kult. razloge, potaknuli su međunar. zajednicu na poticanje politike sprječavanja k. s. Prva (ministarska) konferencija na temu kultura i sukob održana je na poticaj Hrvatske, u Dubrovniku 2001, što je zatim vodilo i izradi dokumenta Vijeća Europe o interkulturnom dijalogu i prevenciji sukoba, tzv. Opatijskoj deklaraciji, na ministarskom skupu održanom također u Hrvatskoj (Opatija, 2003).