Spačva, udolina u Srijemu, danas u Hrvatskoj i Srbiji. Hrvatski dio smjestio se u Vukovarsko-srijemskoj županiji, između Velikoga brda kraj Gradišta na zapadu, rijeke Save na zapadu i jugu, državne granice sa Srbijom na istoku i naselja Privlaka i Otok na sjeveru. U udolini se nalaze porječja Spačve (40 km; po njoj dobila naziv) i Studve. Ukupna površina udoline Spačve je 51 592 ha, od toga 39 789 ha u Hrvatskoj i 11 803 u Srbiji (vojvođanski Srijem). Presjeca ju (po dužini) autocesta Zagreb–Lipovac). Prevladavaju hidrogena tla (močvarna i livadska). U Spačvi se nalazi najveći areal šume hrasta lužnjaka u Hrvatskoj (20% šuma hrasta lužnjaka Hrvatske), pa i u Europi. Šume se nalaze u nizinama i na obodnim terasama (gredama). Velik problem je hidromelioracija područja kojom se stvaraju nove poljoprivredne površine. Najveća sječa šume (vrhunac drvno-prerađivačke industrije) 1880–1900. bilo je ujedno i vrijeme najveće izgradnje željeznice. Drvo se tada koristilo za proizvodnju bačava, pragova na željezničkoj pruzi i za ogrijevno drvo. Gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije i danas se uvelike oslanja (uz poljoprivredu) na drvnu industriju. Najveći prerađivač drva je Drvna industrija Spačva d. d. (izvozi u Italiju, Francusku, Španjolsku i Bosnu i Hercegovinu). Veća naselja u udolini su: Županja, Otok, Gunja, Vrbanja, Privlaka i Nijemci. Turizam (izletnički, lovni).