bojila, organske tvari koje služe za bojenje tekstila, plastičnih masa, živežnih namirnica, farmaceutskih preparata i sl. Priređuju se u obliku otopina u vodi, alkoholu, mastima, kiselinama ili lužinama. Dijele se na prirodna (npr. biljne boje) i sintetička. Svako bojilo ima nosioca boje (kromofora) i auksokromnu skupinu kiseloga ili baznoga karaktera. S obzirom na auksokromnu skupinu, bojila mogu biti kisela, bazna, močilna, supstantivna ili direktna, redukcijska, disperzijska, reakcijska, a prema kromoformnoj skupini azo-bojila, indigoidna, sumporna i dr. Najveći broj organskih bojila proizvodi se sintetski od malog broja spojeva koji se dobivaju iz katrana kamenog ugljena (katranske ili anilinske boje). Najveći proizvođači bojila su SAD, Kanada i vodeće europske zemlje.