Bosansko-hercegovački ustanak 1875–78, započeo u lipnju 1875. bunom hrvatskih seljaka u zapadnoj Hercegovini (Gabela); proširio se na istočnu Hercegovinu, Bosansku krajinu, istočnu Bosnu i dio Sandžaka. Uzroci ustanka bili su neriješeni socijalni i agrarni odnosi u BiH; neposredan povod bilo je ubiranje podavanja za nerodnu 1874. godinu. Tijekom ustanka u prvi su plan izbili i politički ciljevi, tj. oslobođenje BiH od turske vlasti. U događanja se uključuju Srbija, Crna Gora i Rusija te ulaze u rat protiv Turske. Tijekom ustanka muslimansko stanovništvo uglavnom je djelovalo na turskoj strani. Ustanak je skršen u proljeće 1878, a njegova izravna posljedica bio je → Berlinski kongres na kojemu je uprava nad BiH prepuštena Austro-Ugarskoj.