Bratislava (lat. Posonium; hrv. Požun; mađ. Pozsony; njem. Pressburg), gl. i najveći grad Slovačke; smješten na krajnjem JZ zemlje, na lijevoj obali Dunava i na j rubu Malih Karpata, 55 km i od Beča; 441 400 st. Cestovno i želj. čvorište i riječna luka na Dunavu. Zračna luka. Raznovrsna ind. (tekst., kem., prehr., strojarska, papirna, elektrotehn. i dr.). Rafinerija nafte. U okolici naftonosno područje Gbely. Kult. središta; sveučilište (iz 1919), Akademija znanosti, visoke škole, istraživački instituti; kazališta, muzeji, galerija i dr. U starome dijelu grada sačuvana got. katedrala iz XIII. st., gdje su se krunili ug. kraljevi; grad. vijećnica, barokne palače mađ. dostojanstvenika i dr. Kelt. naselje; potom rim. utvrda Posonium; u vrelima se prvi put spominje 907. Od X. st. u mađ. posjedu; nakon tatarske provale 1241. dolazi do većeg priljeva njem. žiteljstva. Grad. prava stječe 1291; 1467. kralj Matija Korvin osniva prvo mađ. sveučilište. Nakon 1526. postaje gl. grad habsburškog dijela Ugarske; do 1848. sjedište Hrv.-ug. sabora, a od 1563. do 1848. krunidbeni grad hrv.-ug. kraljeva. God. 1805. mjesto sklapanja mira između Napoleona i Austrije (→ Požunski mir). U XIX. st. B. postaje sjedište slovač. nac. preporoda. God. 1918. pripala republici Čehoslovačkoj kao gl. grad pokrajine Slovačke. Od 1939. do 1945. sjedište profašist. slovač. vlade. Od 1969. gl. grad republike Slovačke; od osamostaljenja Slovačke 1991. njezin gl. grad.