Brest (bjelorus. Brestskaja voblasts’), oblast u jz Bjelorusiji, u porječju gornjeg Pripjata i njegovih pritoka; 32 300 km2, 1 483 700 st. Gl. grad Brest. Ostali veći gradovi: Pinsk, Baranavič, Kobrin. B. je ugl. zaravnjena močvarna oblast, osim na krajnjem S, gdje se izdiže morensko pobrđe Navahrudskaje, s od grada Baranaviči. Kanal Dnjepar–Bug povezuje rijeke Dnjepar i Pripjat s Bugom i Vislom. Juž. dijelom prolazi želj. pruga i autocesta Moskva–Varšava. Uzgoj lana, konoplje, krumpira i šećerne repe na odvodnjenim područjima; mljekarstvo, šumarstvo. U gradovima prerada poljoprivr. proizvoda i drva. Treset se koristi za dobivanje energije. Prvi spomen 1017. U sr. vijeku B. nastoje zauzeti kijevski, polj. i lit. knezovi. Porušen u provali Mongola 1241; u XIV. st. stradava od teutonskih vitezova, a u XV. st. razaraju ga krimski Tatari. Nakon treće diobe Poljske pripao Rusiji (1795). Teško razoren u I. svj. ratu; u granicama Poljske do 1939, kada je sporazumom Ribbentrop–Molotov pripao Bjeloruskoj SSR. Njem. okupacija 1941–44.