brevijar, Zagrebački brevijar iz XIII. stoljeća, Zagreb, Metropolitanska knjižnica
brevijar, Beramski brevijar MS 163, Ljubljana, Narodna i sveučilišna knjižnica
brevijar ili časoslov (latinski: kratak pregled), zbornik obrednih tekstova prema kojemu katolički svećenik moli propisane dnevne molitve; dijeli se na 8 hora ili časova (odatle hrvatski naziv časoslov). U dužem procesu ujednačavanja nastao je franjevački Rimski brevijar (1244), čija je varijanta iz 1568, nakon → Tridentskoga sabora, postala obvezna za sve crkve koje nemaju vlastiti brevijar stariji od 200 godina. Hrvatski glagoljski brevijari slijede ćirilometodsku tradiciju; sačuvano ih je 30-ak (XIII–XV. stoljeće); brevijari su i prve tiskane hrvatske knjige (1491, 1493). Oslikani su najčešće scenama Novog i Starog Zavjeta, iz života svetaca i prizorima svakidašnjeg života te karakterističnih djelatnosti za pojedini mjesec u godini. Raskošne brevijare imali su kraljevi, plemići i crkveni dostojanstvenici (Brevijar vojvode od Bedforda). U Hrvatskoj je većina brevijara pisana glagoljicom i urešena brojnim inicijalima (Brevijar iz Huma).