Bukurešt
Bukurešt, Dom Republike, Rumunjska
Bukurešt (rum. Bucureşti), gl. i najveći grad Rumunjske, u i dijelu Vlaške nizine, na r. Dîmboviţi, o. 200 km od Crnog mora; 2 027 500 st. (adm. područje gl. grada: 2 298 300 st.). Najveće cestovno i želj. čvorište Rumunjske; međunar. zračna luka. Gosp., adm. i kult. središte Rumunjske. Raznovrsna ind. (prehr., tekst., kem., proizvodnja poljoprivr. strojeva, motornih vozila, građev. materijala, namještaja, rafinerija nafte i dr.). Naftovod i plinovod od Transilvanije i Muntenije. Suvr. stamb., poslovne i upravne četvrti; tehnički institut (iz 1819), sveučilište (od 1864), Akademija znanosti, knjižnice, muzeji, parkovi, kazališta, šport. kompleksi, film. centar; oko stare jezgre s kult.-pov. spomenicima (XVI–XVIII. st.) razvija se moderni grad (od XIX. st.). Tragovi naselja iz paleolitika; u rim. doba naselje Dačana. God. 1358. spominje se pod imenom Cetatea Dimbrovitei. Današnje ime nosi od 1459, od kada je (uz Târgovişte) sjedište vlaških knezova, a od 1659. i sjedište mitropolita i (od 1698) prijestolnica kneževine Vlaške. Razaran u ratovima s Turcima (XVI–XIX. st.). Stvaranjem rum. države (1859) B. 1861. postaje njezin gl. grad. God. 1916–18. pod okupacijom Centralnih sila; 1941–44. jako njem. voj. uporište. Tijekom sovj. napredovanja protiv Nijemaca, B. je oslobođen u antifaš. nar. ustanku u kolovozu 1944.