Burgundija (francuski: Bourgogne), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj, u međurječju Seine, Loire i Rhône. Ime stekla po germanskom plemenu → Burgundima, koji su 413. pod kraljem Gundikarom na srednjoj Rajni osnovali državu (glavni grad Worms). Nakon što su tu državu srušili → Huni (437), kralj Gundioh je kao rimski saveznik poveo (443) ostatke Burgunda prema Savoji, gdje su kraj Rhône osnovali novu državu koja je neko vrijeme bila samostalna kraljevina, a od VI st. priključena je Franačkoj. U Donjoj Burgundiji zavladao je 879. grof Boson od Vienne, a u Gornjoj Rudolf I. (888). Obje je sjedinio 934. Rudolf II. (Arelatsko kraljevstvo). Početkom XI. stoljeća Burgundija pripada njemačkoj državi, a nakon smrti Karla IV. Luksemburškog (1378) Francuskoj (osim pokrajine Visoka Burgundija koja je ostala Njemačkoj). Utemeljitelj Kneževine Burgundije (današnje Bourgogne) je Bosonov brat Richard od Autuna. Kneževinom je vladao ogranak dinastije Capet, a nakon njezina izumrća (1361) pripala je francuskoj kruni. Kralj Ivan dao ju je sinu Filipu od Valoisa, koji je otprije posjedovao Visoku Burgundiju kao njemačko leno. Tijekom tog vremena Burgundija se razvija u snažno trgovačko-prometno središte prema Njemačkoj i Italiji. Od 1678. Burgundija u cjelini pripada Francuskoj.