 |
|
| Službeni naziv: | Kraljevstvo Butan, Druk Gyal Khab (kraće Druk-Yul) |
| Površina: | 46 500 km2 |
| Stanovništvo | (procjena 1997): 737 000 (15,8 stanovnika/km2); 7% gradsko |
| Glavni grad | Thimphu, 30 300 stanovnika (1993) |
| Upravna podjela | 18 distrikta (dzongkhag) |
| Službeni jezik | dzongkhag |
| Valuta | ngultrum (BTN) = 100 četruma (chetrum) |
Butan, država u južnoj Aziji, graniči s Indijom na jugu i Kinom na sjeveru; nema morske obale.
Prirodne značajke
hram Tigrovo gnijezdo
Pretežito visokoplaninska zemlja (više od pol. teritorija leži iznad 3000 m n. m) na j rubu i Himalaje. Prema prir. značajkama (reljef i klima, posljedično i vegetacija) izdvajaju se tri različita područja. Na krajnjem J, uz indij. granicu, pruža se uska (10–15 km) nizina, zapravo rubni dio nizine Brahmaputre. Vruća, vlažna (do 7500 mm oborina) i sparna klima, izrazite sezonske razlike uvjetovane monsunima. Suptrop. vegetacija, gusta šuma i džungla s bambusom i drugim raslinjem, bogat životinjski svijet (slonovi, tigrovi), na ocjeditijim dijelovima savana; prir. vegetacija mjestimično iskrčena radi uzgoja riže. Prema S strmo se uzdiže područje Male Himalaje, više himalajskih ogranaka koji se pružaju u smjeru S–J i čine razvodnice gl. butanskih rijeka. Prosj. visine 1500–4500 m, najviši vrh ovog dijela 4916 m. Na visinama do 2700 m više je širokih, razmjerno ravnih i plodnih dolina s umjerenim oborinama, 1000–1200 mm (kišna sjena), dobro obrađenih i naseljenih. Klima i vegetacija znatno ovise o visinama i izloženosti monsunima; mjestimično guste šume ( jz padine), viši dijelovi pod planinskim pašnjacima. Između 1000 i 2000 m rastu šume bora i hrasta, na većim visinama javljaju se rododendron, magnolija, jasen, orah i dr. Bliže 3000 m su najvrjednije šume, ugl. čempresa i smreke. Najsjeverniji dio B. čini rub prave, visoke Himalaje s više vrhova preko 7000 m (najviši vrh Kula Kangri, 7554 m) koji su prekriveni vječnim snijegom i ledom. Ispod snježne granice oskudna planinska vegetacija, visoke doline na visinama 3700–5500 m područje su ljetnih ispaša. Nekoliko planinskih prijevoja koji su do 1960. (kinesko zauzimanje Tibeta) stoljećima bili dio trg. putova butanskih i tibetskih trgovaca. Rijeke pripadaju porječju Brahmaputre, teku ugl. u smjeru S–J, a mnoge se hrane sočnicom himalajskih ledenjaka. Najveće su Manas s pritocima Trongsom, Bumlangom i dr., te Sunkosh.
Stanovništvo
butanski svećenik
Procjene stanovništva Butana kreću se u velikom rasponu, od 600 000 do 2 mil. st. Većinu (o. 60%) čine Butia (ili Ngalop), potomci tibetskih doseljenika iz razdoblja nakon IX. st. Oko 25% st. čine Nepalci (ili Gurung) koji naseljavaju ugl. jz dijelove zemlje; ostatak čine različiti drugi narodi tibetskog ili indo-mongolskog podrijetla. Razmjerno rijetka naseljenost s velikim regionalnim razlikama. Najslabije su naseljeni s i ostali visokoplaninski krajevi kao i j nizina, a najgušće sred. dio, posebice riječne doline. Do sred. XX. st. uopće nije bilo gradova, a i danas preko 90% st. živi u malim raštrkanim selima. Uz gl. grad, veća su naselja Punakha (16 700 st., 1985), Paro (10 000 st.), Phuentsholing. U naseljenosti B. posebno značenje imaju utvrđeni samostani (dzong) smješteni većinom na istaknutim položajima koji dominiraju riječnim dolinama; u prošlosti feud. uporišta, danas su žarišta okupljanja st., te središta polit., gosp., vjerskog i društv. života. Porast st. razmjerno je brz (prosjek 1990–97. 18‰ god.), rodnost u pojedinim godinama i 40‰. Oko 40% st. mlađe je od 15 g., starijih od 60 g. je 6%. Očekivano trajanje života iznosi 53 g. U vjerskoj strukturi prevladavaju budisti (72%), o. 20% hindusa, manjina muslimana i dr. Više od pol. st. nepismeno.
Gospodarstvo
rižina polja
Gospodarstvo Butana temelji se na poljoprivredi o kojoj ovisi preko 90% st., a koja donosi nešto više od trećine BND-a. S o. 400 USD po st. B. spada među siromašnije zemlje svijeta. Poljoprivreda se sastoji od samoopskrbnog poljodjelstva koncentriranog u dolinama (riža, kukuruz, ječam, pšenica, krumpir, voće i povrće) i od stočarstva (goveda i jakovi, ovce, koze). Od rudnih bogatstava ima nešto ugljena i gipsa, a obilje vodne snage omogućava i izvoz el. energije. Ind. zanemariva, zapošljava tek 1% st., i znatno ovisi o uvježbanoj radnoj snazi iz Indije; građevinarstvo i osnovna prerada poljoprivr. proizvoda. Uvoz je veći od izvoza; uvoze se prehr. proizvodi, nafta i derivati, strojevi, a izvoze el. energija, drvo i drveni proizvodi, voće i cement. Daleko najvažniji partner je Indija (u izvozu Butana gotovo jedini), te Japan, Vel. Britanija, Bangladeš. Jedan od većih problema jest izoliranost i slabo razvijen promet koji je otežan reljefom. Kao gosp. potencijal ističe se turizam, ali zasad B. godišnje posjeti tek 5000 turista (1997).
BNP (1997): 315 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 34%, industrija 37%, usluge 29%
Udio zaposlenih po sektorima (1997):
poljoprivreda 94%, ostalo industrija i usluge
Inflacija (1985–95): 8,4%/god.
Realan rast gospodarstva (od 1995): 7,5%
Uvoz (1996): 104 mil. USD
Izvoz (1996): 82 mil. USD
BNP (1997): 315 mil. USD
Udio BDP-a po sektorima (2002):
poljoprivreda 34%, industrija 37%, usluge 29%
Udio zaposlenih po sektorima (1997):
poljoprivreda 94%, ostalo industrija i usluge
Inflacija (1985–95): 8,4%/god.
Realan rast gospodarstva (od 1995): 7,5%
Uvoz (1996): 104 mil. USD
Izvoz (1996): 82 mil. USD
Povijest
U VIII. stoljeću useljenici iz Tibeta, pod vodstvom budističkih misionara, potisnuli su indijsko stanovništvo i u Butanu utemeljili svoju državu. Od 1770-ih u sukobu s Britanskom istočnoindijskom kompanijom (1774. sklopljeno primirje). Godine 1865. Britanci okupiraju ključna mjesta u državi i nad Butanom uspostavljaju protektorat; širu autonomiju stječe ugovorom iz 1910. Neovisnost je proglašena 1949, a pravo zastupanja Butana u inozemstvu preuzela je Indija. Od 1969. ustavna monarhija; član OUN-a od 1971. Od 1972. na čelu države je kralj Jigme Singye Wangchuck. Tijekom 1970-ih suočen s problemom useljavanja izbjeglica iz Tibeta. Godine 2006. kralj je abdicirao i njegovo je mjesto preuzeo sin Jigme Khesar Namgyel Wangchuck. Prvi slobodni izbori održani su 2008. i premijerom je postao vođa Butanske stranke mira i napretka Jigmi Thinley.